BIOLOGIJA

Godina studija: 1
Sastavio:
Prof. dr. sc. Đuro Huber

DEFINICIJA PREDMETA:

Osnovne biološke zakonitosti temelj su svih životnih procesa pa i svih zbivanja relevantnih za veterinarsku medicinu. Student veterinarske medicine treba, prije upoznavanja sa specifičnim sadržajima ostatka studija, upoznati i savladati sve biološke činjenice koje nisu uključene u sadržaje drugih predmeta. Tako u predmetu biologija uči bitne elemente građe i funkcije stanice, ustrojstvo i evoluciju živog svijeta u svih danas priznatih 6 carstava (prokarioti, arhea, protisti, gljive, biljke i životinje), a sa naglaskom na kralješnjake, razvojne procese od nastanka gameta do različitih faza embrionalnog razvoja (ovisno o taksonomskoj pripadnosti), ekološke zakonitosti funkcioniranja ekosusutava, pravila nasljeđivanja na razini genoma, kromosoma i gena pa do molekularne razine.

MJESTO (POZICIJA) KOJE PREDMET ZAUZIMA U VETERINARSKOM OBRAZOVANJU

Biologija jest osnova svih životnih procesa pa tako i veterinarske medicine. Zato taj predmet studenti slušaju i polažu na početku studija. Sadržaji predmeta Biologija u nekim područjima u potpunosti pokrivaju predviđeni opseg spoznaja (na primjer taksonomija i ekologija), a u drugim područjima izravno studente uvode u detaljnije izučavanje struktura i procesa, a kao što su morfološki, razvojni i fiziološki odnosi, mikrobiologija, parazitologija, uzgoj i selekcija domaćih životinja i drugi.

CILJ PREDMETA TIJEKOM NAOBRAZBE

Cilj nastave iz predmeta Biologija je da studente veterine upozna s osnovnim zakonitostima ustrojstva i funkcioniranja živog svijeta i njegovog odnosa s neživim okolišem. Omogućuje da student shvati širok raspon zbivanja i odnosa od molekularnog prometa materije i energije, prijenosa nasljednih informacija, preko razine stanice i organizma do populacije i svih taksonomskih kategorija faune i flore, te njihova odnosa s okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere. Te spoznaje su preduvjet bilo kakovom logičkom prihvaćanju gradiva drugih predmeta od morfologije i fiziologije do patologije, terapije i preventive bolesti.

VEZA PREDMETA SA PRIJAŠNJOM I BUDUĆOM EDUKACIJOM

Nastavni program predmeta Biologija predviđa da studenti poznaju i razumiju srednjoškolske sadržaje i dubinu analize bioloških procesa, te na to nadograđuje detaljnije opće sadržaje i posebno one koji su relevantni i vezani za nastavak studija veterinarske medicine. Dio nastavnog programa se očekuje da studenti izravno ponesu i u kasniji rad u struci, a posebno spoznaje iz sistematike i ekologije.

VRIJEME ODRŽAVANJA I BROJ SATI PREDMETASEMESTRA I BROJ SATI PREDMETA; BROJ SATI PREDAVANJA, SEMINARAI VJEŽBI

Predmet se predaje u 1. i 2. semestru, odnosno tijekom prve godine studija, a kroz ukupno 135 sati plus 30 sati praktičnog rada. Ta satnica je podijeljena u prvom semestru na semestar na 30 sati predavanja, 15 sati seminara, 30 sati vježbi, a u drugom semestru na 30 sati predavanja, 30 sati vježbi i 30 sati praktičnog rada.

DETALJAN NASTAVNI PLAN

A) P R E D A V A N J A (60 sati)

U V O D U B I O L O G I J U (1 sat)

• Povijest i podjela biologije
• Važnost biologije za studij veterine
• Porijeklo i nastanak života

S T R U K T U R A I F U N K C I J A S T A N I C E (6 sati)

• Morfologija, funkcija i porijeklo staničnih organela: osnovna stanična membrana i transport kroz membranu, jezgra, endoplazmatski retikulum, mitohondriji, lizosomi, mikrotubuli
• Razlike životinjske i biljne stanice
• Kromosomi: građa i ciklus kromosoma
• Vrsta diobe stanica
• - dioba somatskih stanica - mitotička dioba
• - redukcijska dioba: mejoza I i mejoza II
• (Crossing-over, oogeneza - spermatogeneza)
• - endomitotička dioba
• Polikariontia, poliplodija, politenija - gorostasni kromosomi
• Metode rada u citologiji

Z O O L O G I J A (SISTEMATIKA ŽIVOTINJA) (16 sati)

Uvod, Definicije (sistematika, taksonomija, klasifikacija)

Kategorije sustava, Binarna nomenklatura (Linne)

Filogenija i evolucija (Darwinizam)

Prokarioti

Protozoa (Sarcodina, Mastigophora, Ciliata, Eusporozoae, Cnidosporidia)

Evolucija metazoa

Parazoa (Porifera, Placozoa)

Protostomia

Acelomata - Ctenophora, Cnidaria, Platyhelminthes, Nemathelminthes

Celomata - Mollusca, Annelida, Arthropoda

Deuterostomia

- Tentaculata

- Echinodermata,

- Stomatochordata

- Chordata

Urochordata

Cephalochordata

Vertebrata

Uvod

Cyclostomata, Placodermi, Chondrichthyes, Osteichthyes

Amphibia, Reptilia, Aves

Mammalia

Monotremata, Marsupialia

Eutheria:

Insectivora, Dermotoptera, Chiroptera, Edentata, Pholidota, Primates, Rodentia, Lagomorphea, Cetacea, Carnivora, Tubuliedentata, Hyracoidea, Proboscidea, Sirenia, Perissodactyla, Artiodactyla

Dijapozitivi i video: pregled sisavaca, prikaz evolucije i karakteristika sisavaca, ZOO vrtovi svijeta

O S N O V I B O T A N I K E (3 sata)

Uvod, Definicija, evolucija i filogenija biljaka

Biljna sistematika, Stupnjevi organizacije biljaka

Fotosinteza i kemosinteza

Proizvodi biljnih stanica

M O L E K U L A R N A B I O L O G I J A (16 sati)

Selekcija - adaptabilnost - polimorfizam

Adaptivna norma, adaptivni poliformizam

Dokazi o djelovanju genu: Transplatacija očiju ličinke kukca, Neurospora crassa, Transformacija bakterija, Infekcija bakteriofagom

Centralna dogma molekularne genetike

Struktura DNA, Biološke karakteristike DNA

Vrste, strukture i funkcije RNA

Replikacija, transkripcija

Triplex - genetski kod, tabela genetske šifre, teorija kolinearnosti

Sinteza proteina (translacija)

Mutacije na molekularnoj razini: spontane (hemoglobin), inducirane (zračenje, kemijska sredstva)

Regulacija sinteze proteina na genetskoj razini: inducibilni i represibilni enzimi (LAC operon)

Genetsko inženjerstvo: restrikcijsko ekso-i endo nuklease,

postupak mijenjanja genoma, kloniranje gena, banka gena

Negacija dogme molekularne genetike (RNA -- DNA), negacija teorije kolinearnosti (DNA - - hRNA -- mRNA)

Međusobni odnosi organizama na staničnoj i molekularnoj razini

Raznolikost DNA - evolucijski put

Imunogenetika: genetska struktura i imunološki odgovor

Podudarnost genskih uputa tijekom evolucije

Kemizam receptora na staničnim membranama tijekom evolucije

Razvitak imunološkog sustava tijekom evolucije

Podudarnost i otkloni u imunološkom prepoznavanju

Faktori rasta i onkogeni

Prijenos signala čimbenici o kojima ovisi

Metode molekularne biologije

E V O L U C I J A (2 sata)

Definicija i povijest ideje, Darwin i prirodno odabiranje

Koncept i ideje o evoluciji

Prirodno odabiranje

Dokazi evolucije: paleontološki, komparativnoanatomski, embriologijski, biogeografski, biokemijski/molekularni

Populacijska genetika: skup gena, Hardy-Weinbergov zakon, činitelji promjene učestalosti gena (genetsko skretanje, protok gena, mutacije/rekombinacije, prirodno odabiranje), nasljedne varijacije (heterozigotnost, polimorfizam gena, neutralne varijacije), adaptivna evolucija (koadaptivni genski sustavi, odabiranje)

Specijacija i izumiranje: Što je vrsta?, biološki izolacijski (pred- i postzigotni) mehanizmi, specijacija (simpatrijska i alopatrijska), slijed evolucije (postupnost, skokovitost), izumiranje (trajno i masovno)

E K O L O G I J A (16 sati)

Definicija ekologije

Osnovni ekološki pojmovi: biosfera, biociklus, biom, ekosustav, biotop (habitat, mikrohabitat), biocenoza, ekološka niša, ekološka valencija, homeostaza ekosustava

Ekološke piramide brojeva, biomase i energije

Energija u ekosustavu

Abiotički ekološki čimbenici: geokemijski ciklusi minerala (C, O, H, N, P), svjetlost, toplina, voda, kiselost (pH), tlak

Biotički ekološki čimbenici: abundancija, socijabilnost, dominacija, areal aktivnosti, natalitet, mortalitet, biotički potencijal, uzrasna struktura, dinamika populacija

Interakcije vrsta: intra- i interspecijske

Sukcesije biocenoza, klimaks zajednice

Biomi: akvatički (glavne životne zone u vodenom ekosustavu) i terestički (tropske vlažne šume, bjelogorične šume umjerenog pojasa, tajga, tundra, travnjaci - prerije i savane, makija, pustinje, ekoton - prijelazna područja)

Metode ekoloških istraživanja: kvalitativna i kvantitativne

Utjecaji čovjeka na ekološku ravnotežu: izravni (iscrpljivanje resursa i mijenjanje karakteristika) i neizravni - polucija (tipovi onečišćavanja)

Svjetska strategija zaštite okoliša

B) V J E Ž B E (30 x 2 sata = 60 sati):

1. P R O K A R I O T I (Vježbe 2 sata)

1. PRIONI

2. VIRUSI I BAKTERIOFAGI

3. MIKOPLAZME

4. RIKECIJE

5. MODROZELENE ALGE

6. BAKTERIJE

- ekološki i zdravstveni značaj

- uzgoj (kolonije na agaru)

- oblici (koki, bacili, spirili, vibrio)

2. S T A N I C E E U K A R I O T A (Vježbe 2 sata)

(Specijalizacija oblika i funkcije)

1. ŽIVOTINJSKE STANICE

1.1. Eritrociti žabe

1.2. Eritrociti deve

1.3. Epitelne stanice

1.4. Mišićne stanice

1.5. Neuroni (stanice živčanog tkiva)

2. BILJNE STANICE

2.1. Stanice luka (Alium cepa)

2.2. Stanice vodene kuge (Helodea canadensis)

2.3. Tkiva lista karanfila (Diantus cariophileus)

3. M I T O Z A (Vježbe 2 sata)

1. FAZE MITOTIČKE DIOBE (profaza, metafaza, anafaza, telofaza)

1.1. DIOBA BILJNIH STANICA (korijen luka - Alium cepa)

1.2. DIOBA ŽIVOTINJSKIH STANICA

4. M E J O Z A (Vježbe 2 sata)

1. MEJOZA

1.1. Mejoza 1 : Profaza (Leptoteni, Zigoteni, Pahiteni, Diploteni, Diakineza), Metafaza, Anafaza, Telofaza

1.2. Mejoza 2 : Profaza, Metafaza, Anafaza,Telofaza

2. GAMETOGENEZA

2.1. Spermatogeneza i spermiogeneza (testes miša)

2.2. Oogeneza (Graafov folikul) (ovarij mišice)

5 P R O T O Z O A (Vježbe 2 sata)

1. AMEBA (Amoeba proteus)

2. PAPUČICA (Paramecium caudatum)

6. M E T A Z O A - A M E R I A (1) (Vježbe 2 sata)

1. PLATYHELMINTHES

1.1. TREMATODA

Fasciola hepatica (veliki goveđi metilj)

Dicrocoelium lanceatum (mali ovčji metilj)

1.2. CESTOIDEA

Echinococcus granulosus (mala pasja trakavica)

7. M E T A Z O A - A M E R I A (2) (Vježbe 2 sata)

2. NEMATHELMINTHES

1. NEMATODA

Ascaris lumbricarides (dječja glista)

8. M E T A Z O A - P O L Y M E R I A (1) (Vježbe 2 sata)

1. ANNELIDA

Eisenia foetida (gujavica)

9. M E T A Z O A - P O L Y M E R I A (2) (Vježbe 2 sata)

1. Celom i metamerna građa

(Polygordius sp. - lič. TROHOFORA)

10. B I O L O G I J A R A Z V I T K A (1) (Vježbe 2 sata)

1. Embrionalni razvoj morskog ježinca (Paracentrotus lividus)

- lič. DIPLEURA (Plutens)

11. B I O L O G I J A R A Z V I T K A (2) (Vježbe 2 sata)

1. Embrionalni razvoj kopljače (Amphioxus lanceolatum)

2. Embrionalni razvoj žabe

12. B I O L O G I J A R A Z V I T K A (3) (Vježbe 2 sata)

1. Embrionalni razvoj ptica i gmazova

(polilecitalna telolecitalna jaja)

13. B I O L O G I J A R A Z V I T K A (4) (Vježbe 2 sata)

1. Embrionalne ovojnice ptica i gmazova -

nastanak, građa i funkcija

14. B I O L O G I J A R A Z V I T K A (5) (Vježbe 2 sata)

1. Embrionalni razvoj kukaca (centrolecitalna polilecitalna jaja)

2. Embrionalni razvoj placentalnih sisavaca

3. Ponavljanje

15. K O L O K V I J (Test 2 sata)

16. V A R I J A B I L N O S T (BIOMETRIKA) (Vježbe 2 sata)

1. Pojmovi : BIOMETRIKA, POPULACIJA

STATISTIČKA MASA, SKUP, ELEMENTI SKUPA, UZORAK

REAKCIONA NORMA

VARIABILNOST, promjenljivost v

FREKVENCIJA, učestalost f

NUMERUS, broj jedinki n

SREDNJE VRIJEDNOSTI:

- MODUS, najčešće zastupana veličina m

- ARITMETIČKA SREDNJA VRIJEDNOST m

- MEDIJAN

STANDARDNA DEVIJACIJA, raspršenost varijanti

INTERVAL, razmak između varijanti i

STANDARDNE POGREŠKE:

- STANDARDNA POGREŠKA SREDNJE VRIJEDNOSTI

- STANDARDNA POGREŠKA STANDARDNE DEVIJACIJE

2. Praktični rad: MJERENJE DULJINE ZRNA GRAHA

17. M E N D E L I Z A M (1) (Vježbe 2 sata)

1. PRAVILO SLOBODNE KOMBINACIJE GAMETA

- PROVJERA PUTEM TESTA VJEROJATNOSTI - (HI KVADRAT)

POJMOVI:

- vjerojatnost (P) = tražene mogućnosti / ukupne mogućnosti

- teorijske (ft) i empirijske (eksperimentalne)(fe) frekvencije

- signifikantnost, očitavanje x2 testa, stupnjevi slobode

18. M E N D E L I Z A M (2) (Vježbe 2 sata)

1. NEZAVISNA SEGREGACIJA KROMOSOMA

- PROVJERA PUTEM TESTA VJEROJATNOSTI - (HI-KVARDAT)

19. M E N D E L I Z A M (3) (Vježbe 2 sata)

1. Mendelova pravila

2. Intermedijarno križanje

3. Analizirajuće križanje

20. M E N D E L I Z A M (4) (Vježbe 2 sata)

1. Hardy - Weinbergov zakon

1.1. Izvod

1.2. Proračun frekvencije gena

- pokus sa PTC (feril-tio-karbamid)

2. Određivanje spola

2.1. Fenotipsko određivanje spola

2.2. Genotipsko nasljeđivanje spola (X i Y kromosomi)

3. Spolno vezana svojstva

21. M E N D E L I Z A M (5) (Vježbe 2 sata)

1. VEZANI GENI

- crossing over

- jedinična udaljenost gena (% rekombinacija)

- genetska karta

22. M E N D E L I Z A M (6) (Vježbe 2 sata)

1. POLIGENIJE

- kvantitativna

- kvalitativna (epistatički i hipostatički geni)

23. M E N D E L I Z A M (7) (Vježbe 2 sata)

MUTACIJE

1. Mutacije : modifikacije

1.1. Mutacije genoma (euploidija, aneuploidija, poliploidija)

- autosomska aneuploidija, - heterokromosomska aneuploidija

1.2. Mutacije kromosoma (delecija ili deficijencija, traslokacija, inverzija i duplikacija)

1.3. Mutacije gena (molekularna genetika)

2. Multipli aleli (boja dlake kunića, krvne grupe)

24. V I N S K A M U Š I C A (Vježbe 2 sata)

A) 1. Sistematika (Drosophyla melanogaster)

2. Građa tijela

3. Životni ciklus

4. Mutante

B) Praktični rad: crtanje histoloških preparata vinske

mušice i njezinih mutanata

25. M O L E K U L A R N A B I O L O G I J A (1) (Vježbe 2 sata)

1. Dokazi djelovanja gena:

- Ephestia kuhnniella - moljac

- Neurospra crassa - gljivica

- Diplococcus pneumoniae - bakterija

- T2 - Bakteriofag - bakterijski virus

2. Monomeri nukleinskih kiselina:

- Purinske i pirimidinske baze

- Šećeri riboza i deoksiriboza

- H3PO4

3. Vrste nukleinskih kiselina:

- Razlike RNA - DNA

- Vrste RNA

- Karakteristike DNA

26. M O L E K U L A R N A B I O L O G I J A (2) (Vježbe 2 sata)

1. Struktura DNA i RNA

2. Biološke karakteristike DNA i RNA

- replikacija, - transkripcija

3. Struktura proteina

27. M O L E K U L A R N A B I O L O G I J A (3) (Vježbe 2 sata)

1. Sinteza proteina

- translacija

2. Regulacija sinteze proteina

- represija, - indukcija (LAC OPERON)

28. M O L E K U L A R N A B I O L O G I J A (4) (Vježbe 2 sata)

1. Mutacije gena na molekularnoj razini

- fizikalna mutagena djelovanja

- kemijska mutagena djelovanja

29. M O L E K U L A R N A B I O L O G I J A (5) (Vježbe 2 sata)

1. Prikaz DNA (u epruveti i gelu)

2. Ponavljanje i zadaci

30. K O L O K V I J (Test 2 sata)

C) S E M I N A R I (15 sati)

B I O L O G I J A R A Z V I T K A (Seminari 6 sati)

(Teme studentskih seminarskih zadataka i prikaza)

Razvitak, definicija, razvojna biologija

Embriogeneza, ontogeneza, filogeneza

Genetski i okolišni čimbenici koji utječu na razvitak organizma

Razmnožavanje, vrste i svrha razmnožavanja

Nespolno i spolno razmnožavanje (hermafroditi, diecične životinje)

Prednost spolnog razmnožavanja

Trajanje embrionalnog razvitka

Gamete ili spolne stanice (nastanak spolnih stanica)

Spermij i jaje (građa i funkcija)

Podjela jaja prema količini i smještaju žumanjka

Partenogeneza, blastogamija,androgeneza, partenogamija

Oplodnja ili fertilizacija, mjesto oplodnje (unutarnja,

vanjska), monospermija, polispermija (trajanje oplodnje)

Odvijanje oplodnje: singamija, kariogamija, aktivacija jaja

Brazdanje ili segmentacija, opća načela

Osnovni stadiji embrionalnog razvitka

Zametni listići; Metamorfoza; Neotenija

Prostomija, deuterostomija

Brazdanje: Totalno (holoblastičko) ekvalno i adekvalno

Brazdanje: Parcijalno (meroblastičko) diskoidalno i

superficijalno

Gastrulacija: invaginacija, involucija, epibolija, delaminacija

Procesi: gastrulacija, organogeneza, histogeneza

Kordomezodermalni krov. Diferencijacija mezoderma

Neurula (neuroporus, canalis neuroentericus), Tubulacija

Embrionalne ovojnice (ptice i gmazovi): žumanjčana vreća, korion, amnion, alantois i alantokorion (nastanak, građa i funkcija)

Rani embrionalni razvitak placentalnih sisavaca: tip brazdanja,

blastocista, trofoblast

Derivati zametnih (kličnih, embrionalnih) listića

B O T A N I K A (Seminari 3 sata

(Teme studentskih seminarskih zadataka i prikaza)

Osnove podjele biljaka - demonstracije uzoraka

Osnove razmnožavanja biljaka

M E N D E L I Z A M (Seminari 6 sati)

(Teme studentskih seminarskih zadataka i prikaza)

Uvod u genetiku, Genotip - fenotip, Aleli, Vrste križanja

Mendelova pravila:

Uniformnost F1 generacije

Pravilo nezavisne segregacije kromosoma

Pravilo slobodne kombinacije gameta

Poligenija - kvalitativna i kvantitativna

Fenotipsko određivanje spola

Genotipsko određivanje spola

Vezani geni, Spolno vezana svojstva

Mutacije genoma: autosomske i heterokromosomske aneuplodije

Mutacije kromosoma

Multipli aleli

Crossing-over

Jedinična udaljenost gena, Genske karte

D) P R A K T I Č K I R A D (2 x 15 = 30 sati)

D1) TERENI

1. TERESTRIČKI EKOSUSTAVI (Teren 8 sati)

(Medvednica, Park Maksimir)

Šumska zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (QUERCO- CARPINETUM CROATICUM)

Svojstvene vrste:

1. Quercus petraea - hrast kitnjak (F. Fagaceae)

2. Carpinus betulus - obični grab (F. Betulaceae)

Osnovne prateće vrste:

1. Hedera helix - bršljan (F. Araliaceae)

2. Lamium orvala - velika mrtva kopriva (F. Labiatae)

3. Anemonae nemorosa - obična šumarica (F. Ranunculaceae)

4. Pulmonaria officinalis - plućnjak (F. Boraginaceae)

3. Praktični rad:

3. 1. Upoznavanje i uzimanje uzoraka biljka: Svaka svojstvena vrsta i najmanje po jedna od pratećih (listovi za herbarij).

3. 2. Upoznavanje i uzimanje uzoraka faune: U sloju listinca, humusa i tla naći predstavnike najmanje 3 od slijedećih skupina: oblići, plošnjaci, mekušci, kolutičavci, člankonožci (pauci, grinje, štipavci, stonoge, kukci), kralješnjaci (uzorci za alkohol u epruveti).

3. 3. Upoznavanje i uzimanje uzoraka predstavnika karika prehrambenog lanca:

1. primarni producenti (mahovine, drveće)
2. primarni konzumenti (npr. gusjenica, miš)
3. sekundarni i tercijarni konzumenti (npr. pauk, žaba, zmija)
4. razgrađivači (gljive, plijesni)
5. (Park Maksimir)

Livadna zajednica: Utrina ljulja i širokolisnog trpuca (LOLIO-PLANTAGINETUM MAJORIS)

Karakteristične vrste:

1. Lolium perenne - ljulj utrinac (F. Gramineae)

2. Plantago major - širokolisni trputac (F. Plantaginaceae)

Osnovne prateće vrste:

1. Trifolium repens - bijela djetelina (F. Leguminosae)

2. Bellis perennis - tratinčica (F. Asteraceae)

3. Capsela bursae pastoris - rusomača, pastirska torbica (F. Cruciferae)

4. Taraxacum officinalis - maslačak (F. Cichoriaceae)

3. Praktični rad:

3. 1. Upoznavanje i uzimanje uzoraka biljka: Svaka svojstvena vrsta i najmanje po jedna od pratećih.

3. 2. Upoznavanje i uzimanje uzoraka faune

3. 3. Upoznavanje i uzimanje uzoraka predstavnika karika prehrambenog lanca: - primarni producenti (pr. trave) i fiksatori dušika (kvržice na korijenu leguminoza), primarni konzumenti (npr. gusjenica, skakavac, miš), sekundarni i tercijarni konzumenti (npr. pauk, žaba, zmija), razgrađivači (gljive, plijesni).

2. OBJEKTI ZAŠTIĆENE PRIRODE (Teren 14 sati)

Nacionalni park Risnjak ili Park prirode Lonjsko polje (potreban prijevoz autobusima Fakulteta)

Upoznavanje osnovnih ekoloških zakonitosti funkcioniranja ekosusutava brdskih šuma, odnosno poplavnih ravnica

Osnovne biljne i životinjske vrste

Način provođenja zaštite i problemi

3. OBILAZAK ZOO-VRTA U ZAGREBU (Teren 4 sata)

Životinje zoološkog vrta: Upoznavanje s taksonomskim, filogenetskim, morfološkim, ekološkim, etološkim, zdravstvenim i drugim osobitostima.

D2) RAD U OKOLIŠU FAKULTETA

5. UPOZNAVANJE I NJEGOVANJE OKOLIŠA VETERINARSKOG FAKULTETA

(Praktički rad 4 sati)

(Potreban je odgovarajući alat i suradnja pomoćno tehničkog osoblja Fakulteta.)

Upoznavanje biljnih vrsta u botaničkom parku Fakulteta.

Održavanje željenih biljnih vrsta u pogodnom stanju.

Obilježavanje i omogućavanje pristupa pojedinim eksponatima.

Isključivanje nepoželjnih biljnih vrsta (trnje, kopriva, šikara)

Pronalaženje i saniranje kriznih točaka (deponije otpada)

Rad na trajnom programu održavanja parka: upute i upozorenja o kretanju pješaka i vozila, odlaganje priručnog i krupnijeg otpada.

7. METODOLOGIJA PREDMETA

Nastava se odvija putem:

a) predavanja uz dijapozitive, prozirnice, video i multimedijske projekcije

b) seminara uz dijapozitive, prozirnice, video i multimedijske projekcije, te studentske prikaze pojedinih tema

c) vježbi uz mikroskopiranje, sekcije, crtanje, računanje

c) praktičnog rada uz sakupljanje i konzerviranje uzoraka, obilježavanje vrsta biljaka, uređivanje okoliša i kretanje zaštićenim područjima uz stručno vođenje.

8. PROVJERA ZNANJA

Znanje studenata se provjerava kolokvijima (2) i ispitom.

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a pozitivna ocjena iz pismenog je uvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Uspješno položeni pismeni kolokviji (2) na kraju semestara oslobađaju studenta od pismenog dijela ispita.

Plan polaganja ispita:

· Ispiti u ispitnom roku organizirani su tako da student može izaći na ispit svakodnevno uz razmak između ispita 14 dana.

· Tijekom akademske godine izvan ispitnih rokova ispiti se održavaju u trećem tjednu svakog mjeseca.

9. LITERATURA (KOJA SE KORISTI)

1. BIOLOGIJA ZA STUDENTE VETERINE, Terezija Hrženjak, 1991.

2. Biometrika i Mendelizam, Jure Jerčić, Marina Bošnjak, 1998.

3. OSNOVE EVOLUCIJE ŽIVIH BIĆA, Goran Gužvica, Lidija Šver, 2000.

Preporučena literatura:

1. THE NATURE OF LIFE, John H. Postlethwait, Janet L. Hopson, 1989.

2. FAUNA EVROPE, Harry Garms, Otto Borm, 1981.

3. ENVIRONMENTAL SCIENCE, Daniel D. Chiras, 1990.