|
VELIKIH ZVIJERI
HRVATSKE OD PLEISTOCENA DO DANAS
Projekt pod ovim nazivom vodi
dr. Đuro
Huber sa Veterinarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu od 1996. godine, ali su velike zvijeri
u Hrvatekoj predmet istraživanja različitih
projekata istog tima još od 1981. godine.
Podaci prikupljeni istraživačkim
radom na ovom projektu bitno su povećali ukupnu
bazu podataka o velikim zvijerima u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja od 1996. godine prikazani
su kroz 127 bibliografskih jedinica, od kojih
59 u časopisima, 7 u poglavljima u knjiga, 5
u cjelovitim knjigama, 35 u zbornicima skupova
nakon održanih kongresnih priopćenja, 14 u klasifikacijskim
radovima, te 7 u ostalim publikacijama.
U dijelu projekta koji se bavi
istraživanjem pleistocenskih zvijeri započeta
su i znatno su odmakla sustavna iskapanja špilje
Vinice gdje su do sada istražena 42 kvadranta
do maksimalne dubine od 340 cm odnosno do oko
45000 godina prije sadašnjosti. U razdoblju
od 1997. do 2000. godine terenska istraživanja
odvijala su se u ukupno 137 različitih dana,
a sudjelovalo je 47 osoba (prosječno 7 osoba
dnevno ili 959 radnih rana). Pronađeno je ukupno
3693 nalaza od čega 77% pripada velikim fosilnim
zvijerima (špiljski medvjed, vuk, leopard, špiljski
lav), 13% pripada preživačima, glodavcima, pticama
i još nedeterminiranim taksonima, a 10% čini
kameno oruđe praljudi. Dosadašnja istraživanja
špilje Vinice nedvojbeno su dokazala prisustvo
čovjeka na tom lokalitetu, te pružila podatke
o sukcesiji životinjskih zajednica i o klimatskim
prilikama u pleistocenu. Dobiveni podaci predstavljaju
osnovu za daljnja paleoekološka i evolucijska
istraživanja. Pod projektom djeluje i poticajni
projekt 053202 u okviru kojeg je pronađen novi
perspektivni lokalitet, Zelena špilja kraj sela
Prigorec na Ivanščici, u kojoj bi također bilo
potrebno započeti sustavna istraživanja. O paleoekološkim
odnosima i evolucijskim promjenama u pleistocenu
objavljeno je ukupno 20 bibliografskih jedinica.
O istraživanju špilje Vinice na HTV-u emitirana
su četiri priloga i jedna emisija u okviru znanstveno-popularne
serije "Životinjski planet".
Od recentnih velikih zvijeri
najviše je spoznaja prikupljeno o smeđem medvjedu
u Hrvatskoj, i to o biologiji, ekologiji i razlozima
ugroženosti. Te su spoznaje omogućile i primjenu
istraživanja u zaštiti vrste. Tako su argumenti
prikupljeni istraživanjima doveli do prihvaćanja
projekta i do izgradnje posebnog prijelaza za
medvjede ("zelenog mosta") na novoj
polu-autocesti od Karlovca do Rijeke na brdu
Dedin kod Delnica. Zeleni most širok 100 m u
funkciji je od 1998., a njegovu uporabu od strane
medvjeda i drugih životinja kontinuirano pratimo
pomoću infra crvenih senzora i tragova na tlu.
Poduzimaju se i dodatne akcije za smanjivanje
stradavanja medvjeda od prometa: posebni znakovi
na polu-autocesti Karlovac - Rijeka na dionici
od Kupjaka do Vrata, predložene su mjere za
unaprjeđenje ograde autoceste. Također smo rezultatima
istraživanja potaknuli izgradnju električne
ograde oko delničkog smetlišta u Sovića Lazu,
čime je spriječeno dalje navikavanje medvjeda
na hranjenje iz ljudskih izvora kao i njihovo
stradavanje na otpadu. Omamljivanjem pomoću
injekcione puške spašen je jedan medvjed koji
se na smetlištu zaglavio sa glavom u plastičnoj
kanti, kao i dva druga koji su se bili uhvatili
u zamke lovokradica. O radu na medvjeđem dijelu
projekta do sada su objavljene 62 bibliografske
jedinice.
Intenzivno terensko istraživanje
vukova putem radio-telemetrije u Hrvatskoj započelo
je 1998. godine, od kada su tri vuka uhvaćena
i obilježena radio-odašiljačima u području Dalmatinske
zagore. Njihovi položaji su do sada određeni
415 puta uz istodobno praćenje njihove aktivnosti
(3917 očitanja), prehrane i mortaliteta. U tom
razdoblju, osim dva istraživača s projekta,
u radu su aktivno sudjelovala i 33 studenta/volontera.
Za rad na terenu potrošeno je 269 dana, što
čini ukupno 590 osoba/dana. U primjeni rezultata
istraživanja u zaštiti vrste uspjelo je od stranih
sponzora nabaviti električnu ogradu za pilot
projekt zaštite stoke od predatora, te dovesti
nekoliko skupina stranaca kao demonstraciju
turističke valorizacije vuka u Hrvatskoj. Na
osnovi svih dosadašnjih spoznaja o vukovima
u Hrvatskoj, te svjetskih uputa za gospodarenje
vukovima napisan je i tiskan kao monografija
"Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj".
O radu na vučjem dijelu projekta do sada je
objavljena 31 bibliografska jedinica.
O risu u Hrvatskoj su prikupljeni
svi postojeći podaci, a organizirana je i održana
radionica. Pristupili smo izradi plana gospodarenja
risom, te pripremama za radiotelemetrijsko istraživanje
populacije naših risova. O radu o risu na ovom
projektu do sada je objavljeno 14 bibliografskih
jedinica.
Dio rezultata rada na projektu
tiče se svih vrsta velikih zvijeri zajedno,
a objavljeni su kroz 11 bibliografskih jedinica.
Tako smo ušli u tim za izradu Studije o utjecaju
na okoliš buduće autoceste Zagreb - Split, a
u okviru koje smo izradili studiju o utjecaju
na velike zvijeri. Nakon obilaska trase i opsežne
analize određeni su minimalni uvjeti koje bi
trasa ceste trebala zadovoljiti. Dva istraživača
sa projekta članovi su Povjerenstva za praćenje
populacija velikih zvijeri u Hrvatskoj , Ministarstva
za okoliš i prostorno uređenje, a koje predlaže
sve odluke u vezi zaštite i gospodarenja velikim
zvijerima u Hrvatskoj.
Zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg
istraživanja velikih zvijeri u Hrvatskoj i reputaciji
tog rada prisutan je i značajan međunarodni
odjek. Voditelj projekta je član IUCN-ovih specijalističkih
skupina (Species survival commission) za medvjede
i za vukove, potpredsjednik je za Europu i Aziju
Međunarodnog udruženja za istraživanje i gospodarenje
medvjedima (International association for bear
research and management), kao i član vijeća
tog udruženja, član je užeg vijeća Inicijative
za velike zvijeri Europe (Large carnivore initiative
for Europe), te član stalnog povjerenstva (Standing
committee) Bernske konvencije za velike zvijeri.
Od međunarodnih aktivnosti
izvršili smo reintrodukciju medvjeda u Austriju
i u Francuske centralne Pireneje, a dogovara
se i naseljavanje medvjeda iz Hrvatske u Atlantske
(zapadne) Pireneje. Za gotovo svaku akciju u
vezi medvjeda u Europi pozivani smo kao konzultanti
eksperti: Slovenija, Austrija, Italija, Francuska,
Španjolska, Švedska, Norveška, Njemačka, Nizozemska.
ISTRAŽIVAČI
|
