Takvu vrstu lipemije možemo izbjeći pravilnim uzimanjem uzoraka – poslije 12 sati gladovanja. Lipemija uslijed gladovanja je dobar dokaz za promijenjeni metabolizam lipida i prisutnost sekundarne bolesti. Nedavno uzimanje hrane može utjecati na neke varijable plazme neovisno o lipemiji, npr. glukozu.

Stres može imati značajan učinak na laboratorijske rezultate zbog endogenih kortikosteroida i/ili oslobađanja adrenalina. Stres uslijed postupaka sa životinjom je izraženiji u mladih ili neaklimatiziranih životinja. Postupak uzimanja krvi trebao bi stres svesti na najmanju moguću mjeru.

Učinak vježbe na sastojke plazme ovisi kako o vrsti tako i o intenzitetu vježbe (povećanje CK, AST, kreatinina i fosfora, smanjenje željeza, albumina i kalija). Uzorke krvi trebalo bi uzimati životinjama prije vježbe (kretanja).

Način davanja lijekova, npr. intramuskularna injekcija, direktno utječe na analitičke rezultate.

Primjena poveske za poticanje staze u venama u cilju uzimanja uzorka krvi može prouzročiti značajne promjene u analitima (povećati ukupne proteine, AST/CK više od 10 %, smanjiti kalij više od 8 %, povećati fosfor i ionizirani kalcij, povećati bilirubin). No, na laboratorijske analize može utjecati spol i dob životinje, dnevni ritam promjena pojedinih tvari u organizmu, dijagnostički i terapijski postupci i antikoagulansi.