Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo

Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo osnovan je 1936. godine kao nastavna jedinica pod nazivom Seminar za sudsko veterinarstvo i za prvog predstojnika izabran je parazitolog prof. dr. I. Babić. Godine 1941. je naziv proširen u Seminar za sudsko i upravno veterinarstvo, a godine 1978. formiran je Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo kao jedna od znanstveno-nastavnih organizacijskih jedinica Fakulteta.

Godine 1945. izabran je za asistenta M. Winterhalter, koji se usavršavao iz područja sudskog i upravnog veterinarstva te bio izabran za prvog stalnog nastavnika Seminara.

Neposredno nakon osnutka Seminar je bio smješten u prostorijama Zavoda za parazitologiju na staroj lokaciji Fakulteta u iznajmljenoj zgradi na Savskoj cesti br. 23. Godine 1940. izgrađena je glavna zgrada na postojećoj lokaciji Fakulteta u Heinzelovoj ulici i Seminar se seli u prostorije na I. katu nasuprot dekanata, gdje se kao Zavod nalazi i danas. Prostor Seminara, odnosno Zavoda sastojao se od vježbaonice s oko pedesetak radnih mjesta, biblioteke, radne sobe predstojnika, sobe asistenta, dvorane u koju se smješten Muzej povijesti veterinarstva i nusprostorija. U Zavodu su od 2016. do 2017. godine provedeni građevinski radovi, čime je izvršena prenamjena asistentske sobe i dvorane Muzeja u jedinstven prostor, koji objedinjuje laboratorij za forenziku (ForensicLAB) Zavoda. Postav muzeja je privremeno premješten u novouređeni hodnik do uređenja posebnog prostora za objedinjavanje muzejskih zbirki u jedinstveni muzej Fakulteta.

Od prosinca 2017. godine Laboratorij rješenjem ministra poljoprivrede ovlašten je kao službeni laboratorij u području provedbe veterinarske djelatnosti za obavljanje analize: genotipizacija životinja, metode ispitivanja: utvrđivanje jedinstvenog DNA profila životinja (psa, goveda, kopitara, ovce i koze) umnožavanjem seta kratkih tandemskih ponavljanja, značajnih za vrstu životinja reakcijom polimeraze (engl. Short Tandem Repeat Polymerase Chain Reaction – STR PCR) prema preporukama Međunarodnog udruženja za genetiku životinja (engl. International Society for Animal Genetics).

Prva predavanja iz dva istorodna obavezna predmeta Sudsko veterinarstvo i Veterinarsko redarstvo održana su u VIII. semestru akademske godine 1923./1924. Kroz povijest se naziv predmeta, pozicija u semestrima i njihova satnica mijenjala, a posljednjim nastavnim planom i programom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine, koji je započeo akademske godine 2005./2006.g. nastava obaveznog predmeta Upravno veterinarstvo izvodi se u X., a obaveznog predmeta Sudsko veterinarstvo u XI. semestru.  U spomenutom nastavnom planu nastavnici Zavoda izvode izborne predmete Odgovornost u veterinarskoj struci u X., te Biološki tragovi i dokazi u sudskom veterinarstvu u XII. semestru. Od akademske godine 2013./2014. prof. dr. P. Džaja, zbog umirovljenja dotadašnje povjesničarke prof. dr. V. Vučevac Bajt, imenovan je za voditelja obaveznog predmeta Uvod u veterinarstvo u I. semestru te izbornih predmeta Povijest veterinarske medicine i Veterinarska etika u II. semestru.

Djelatnici Zavoda su kroz povijest sudjelovali u izvođenju brojnih poslijediplomskih studija na Veterinarskom fakultetu. Krajem 2013. godine prof. dr. P. Džaja i doc. dr. K. Severin podnose zahtjev za pokretanje postupka prihvaćanja novog programa poslijediplomskog specijalističkog studija „Sudsko veterinarstvo“, koji je prva generacija studenata upisala akademske godine 2014./2015. Spomenuti studij prvenstveno je namijenjen, budućim i sadašnjim, sudskim vještacima područja veterinarske medicine, veterinarskim inspektorima i drugim djelatnicima nadležnih državnih tijela Ministarstva poljoprivrede, inspektorima zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prirode, veterinarskim stručnjacima zaposlenim u veterinarskim organizacijama, skloništima za životinje i osiguravajućim društvima, te veterinarima koji pružaju stručnu pomoć istražiteljima mjesta događaja. Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a magistar/magistra za sudsko veterinarstvo. Nastavnici Zavoda sudjeluju u provedbi drugih poslijediplomskih specijalističkih studija na Veterinarskom fakultetu, te u provedbi sveučilišnog doktorskog studija iz veterinarskih znanosti. Prof. dr. K. Severin u sklopu doktorskog studija sudjeluje u izvođenju obvezatnog predmeta Metode znanstvenoistraživačkog rada, te više granski usmjerenih predmeta.

Nastavnici Zavoda u dosadašnjoj povijesti Zavoda sudjelovali su u provedbi trajne edukacije veterinarskih stručnjaka putem tečajeva. U novije vrijeme prof. dr. P. Džaja sudjeluje u organizaciji Hrvatske veterinarske komore u izvođenju „Tečaja za osposobljavanje vozača/pratitelja životinja“ (od 2009.) i tečaja trajne izobrazbe „Inspekcija mesa peradi, divljači, ovaca, koza, kunića i kopitara te „Inspekcijski pregled mesa peradi“ (od 2012.). Prof. dr. P. Džaja i prof. dr. K. Severin sudjeluju u provedbi tečaja trajne izobrazbe „Odgovornosti u veterinarskoj djelatnosti“ i „Mjesto događaja od interesa za sudsko veterinarstvo“ (od 2014.). Prof. dr. K. Severin ujedno sudjeluje u provedbi „Tečaja za osposobljavanje osoba koje rade s pokusnim životinjama i životinjama za proizvodnju bioloških pripravaka“  iz područja etičkih načela i zakonodavstva u korištenju pokusnih životinja od njegova osnutka (2012.), koje organizira Veterinarski fakultet na osnovu suglasnosti Uprave za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede.

Djelatnici Zavoda za sudsko i upravno veterinarstvo od njegova osnutka pa do današnjih dana provode stručne aktivnosti kroz djelatnost stalnog sudskog vještaka iz sudske veterinarske medicine. Oni za potrebe rješavanja brojnih građanskih, upravnih ili kaznenih sudskih predmeta iznose stručna objašnjenja putem nalaza i mišljenja kroz veterinarska vještačenja i/ili iskaz sudu što se od 1924. godine brižno čuva i arhivira, te predstavlja značajni nastavni materijal za potrebu edukacije studenta diplomskog i poslijediplomskog studija. Trenutno Zavod raspolaže sa više od 500-njak različitih sudskih slučajeva, mišljenja i upita. Oba sadašnja djelatnika prof. dr. P. Džaja (od 2006.) i izv. prof. dr. K. Severin (od 2014.) imenovani su stalnim sudskim vještacima, te godišnje sudjeluju u rješavanju desetak sudskih slučajeva.

prof. dr. sc. Krešimir Severin

Predstojnik, redoviti profesor
Krešimir Severin

prof. dr. sc. Petar Džaja

redoviti profesor u trajnom zvanju
Petar Džaja

Magdalena Palić, dr. med. vet.

asistentica
Magdalena Palić, dr. med. vet.

dr. sc. Slaven Reljić

znanstveni suradnik

Marija Šestić

Ured
Marija Šestić

Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine

Upravno veterinarstvo
Sudsko veterinarstvo
Povijest veterinarske medicine
Biološki tragovi i dokazi u sudskom veterinarstvu
Odgovornost u veterinarskoj struci
Uvod u veterinarstvo

Doktorski studij

Metode znanstvenoistraživackog rada

Utjecaj lipida hrane na prevenciju metaboličkog sindroma

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:
Kontakt: dr. sc. Kristina Starčević; kristina.starcevic@vef.hr

Support to EU “Contribution to implementation of CITES Convention in BiH”

Izvori financiranja: EU
Trajanje: 2017. - 2018.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:
Kontakt: Izv. prof. dr. sc. Krešimir Severin

Lipidi hrane, spol i dob u patogenezi metaboličkog sindroma – Diet Met Syn

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2017. - 2021.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Svrha projekta je bolje razumijevanje utjecaja hrane, spola i dobi na razvoj metaboličkog
sindroma te omogućiti nove pristupe prevenciji i liječenju metaboličkog sindroma
putem modifikacije prehrane, kao i bolje razumijevanje veze između kronične upale
izazvane pretilošću i tumora. Metabolički sindrom obilježava nekoliko metaboličkih
čimbenika rizika, uključujući rezistenciju na inzulin, dislipidemiju, prekomjernu
tjelesnu masu i hipertenziju. Poremećaj metabolizma lipida ključna je komponenta u
razvoju metaboličkog sindroma pa je i prevalencija metaboličkog sindroma povezana
sa stupnjem pretilosti. Stoga, promjene u sastavu hrane mogu biti važna strategija
za prevenciju metaboličkog sindroma i posljedičnih bolesti. Pretilost nastaje tijekom
dugotrajne pozitivne energetske ravnoteže koja potiče proupalni odgovor. Masne stanice
hipertrofiraju i stvaraju povećane količine proupalnih adipokina. Pojačano izlučivanje
proupalnih peptida potiče infiltraciju upalnih stanica kao što su makrofagi i limfociti
što rezultira promjenom mikrouvjeta u masnom tkivu. To uzrokuje kroničnu upalu i
pojačan dotok lipida iz masnoga tkiva u jetru, mišićno tkivo i gušteraču što rezultira
s glukotoksičnošću i lipotoksičnošću. Stanje kulminira pogoršanjem u inzulinskoj
signalizaciji, nereguliranom homeostazom glukoze i razvojem rezistencije na inzulin.
Kronična upala i rezistencija na inzulin danas su prepoznati kao bitni čimbenici kod
mnogih bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerova
bolest i tumori. U prvoj godini projekta objavljen je jedan rad u bazi Current Contents
i tri priopćenja na međunarodnim kongresima.

Kontakt: Kristina Starčević, kstarcevic@vef.hr
Web stranica: http://intranet.vef.unizg.hr/dietmedsyn/

Zainteresirani ste za studiranje na Veterinarskom fakultetu?

Više o programima

Skip to content