Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju sljednik je Kabineta za ekonomiku stočarstva koji je ustrojen godine 1964. kao samostalna ustrojbena jedinica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu za izvedbu diplomske i poslijediplomske nastave te za stručni i znanstveni rad. Suvremeno ustrojstvo Zavoda za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju određeno je Statutom Veterinarskog fakulteta godine 2005. Nastavnici Zavoda izvode diplomsku nastavu iz obveznih kolegija Ekonomika veterinarstva i Veterinarska epidemiologija te izbornih kolegija Upravljanje i marketing veterinarske prakse i Agrarna ekonomika i ruralni razvoj.
Nastavnici Zavoda sudjeluju i u izvedbi nastave iz nekolicine poslijediplomskih specijalističkih studija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2021. osmišljen je i organizirani suvremeni specijalistički studij veterinarske epidemiologije na engleskom jeziku „Veterinary epidemiology“. U nastavnom planu i programu poslijediplomskog doktorskog studija: „Veterinarske znanosti“ ponuđen je veliki broj modula koje nude suvremeni stručni i znanstveni pristup u stjecanju vještina iz područja veterinarske ekonomike i epidemiologije: Statistika, Analiza rizika u veterinarstvu, Europski veterinarski standardi i propisi, Programiranje zdravstvene zaštite životinja i metode procjene štete zbog bolesti životinja, Organizacija i dizajniranje epidemioloških i kliničkih istraživanja i analiza podataka, Epidemiologija i ekonomika zdravlja stada, Analitička epidemiologija i modeliranje i Ekonomika zdravlja životinja.
Glavna misija Zavoda je osposobljavanje studenta veterinarske medicine kao i završenih veterinara u stjecanju state-of-the-art kompetencija iz područja veterinarske ekonomike i epidemiologije u diplomskom, poslijediplomskom, specijalističkom i cjeloživotnom obrazovanju, a što se postiže ponudom velikim brojem predmeta koje nudi Zavod iz područja njegove djelatnosti.
Danas veterinari u Hrvatskoj rade u brojnim djelatnostima kao što su javna uprava, obrazovanje, veterinarska praksa s kućnim ljubimcima i farmskim životinjama, veterinarsko javno zdravstvo i drugim djelatnostima koje zahtijevaju specifične vještine i kompetencije iz različitih područja veterinarske medicine pa tako i iz područja veterinarske ekonomike i epidemiologije koje Zavod pruža kroz različitih oblike edukacije s aktualnim programima sukladno potrebama koje donose promjene u poljoprivredi i veterinarstvu u Hrvatskoj kao i šire.
Valja posebno naznačiti da je na strukturu nastavnih programa kolegija utjecalo osnivanje Međunarodnog udruženja za veterinarsku epidemiologiju i ekonomiku (ISVEE) godine 1976. koje je, organiziranjem 12 znanstvenih međunarodnih simpozija, afirmiralo veterinarsku ekonomiku i veterinarsku epidemiologiju kao znanstvene i nastavne discipline. Novi poticaj afirmaciji i unapređivanju nastave tih kolegija dolazi od ekspertne skupine EAEVE (European Association of Establishments for Veterinary Education) i FVE (Federation of Veterinarians of Europe) koja je posjetila Veterinarski fakultet u Zagrebu 2002. (postupak vizitacije Fakulteta).
Nastavnici Zavoda objavili su nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova te sudjelovali na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Bili su nositelji i suradnici na znanstvenim nacionalnim i europskim projektima. Nastavnici Zavoda bili su mentori tijekom izrade brojnih diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Zavod uspješno surađuje s drugim ustrojbenim jedinicama Fakulteta te s Veterinarskim fakultetom u svijetu.
Djelatnici Zavoda
Prof. dr. sc. Marina Pavlak predstojnica
Doc. dr. sc. Denis Cvitković
Prof. dr. sc. Dean Konjević,
Lana Težak-Cvijović, administratorica
Obavijest o kolokviju iz Veterinarske epidemiologije
Prvi dodatni kolokvij iz predmeta Veterinarska epidemiologija održat će se u četvrtak, 05. ožujka 2020. u 16,00 sati u predavaonici Zavoda za fiziku.
Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za predmete Ekonomika veterinarstva, Veterinarska epidemiologija, Upravljanje i marketing u veterinarskoj struci i Agrarna ekonomika i ruralni razvoj
EKONOMIKA VETERINARSTVA
Nastava iz predmeta Ekonomika veterinarstva počinje u utorak, 1. listopada 2019. u 8 sati u predavaonici Zavoda za fiziku. Raspored je objavljen na LMS-u
prof. dr. sc. Marina Pavlak
- E: marina.pavlak@vef.hr
- T: 01/2390-130
doc. dr. sc. Denis Cvitković
- E: denis.cvitkovic@vef.hr
- T: 01/2390-309
prof. dr. sc. Dean Konjević
- E: dean.konjevic@vef.hr
- T: 01/2390-131
Lana Težak-Cvijović
- E: lcvijovic@vef.unizg.hr
- T: 01/ 2390-133
Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine
Veterinarska epidemiologija | |
Ekonomika veterinarstva | |
Agrarna ekonomika i ruralni razvoj | |
Upravljanje i marketing u veterinarskoj praksi |
Doktorski studij
Analitička epidemiologija i modeliranje | |
Ekonomika zdravlja životinja | |
Epidemiologija i ekonomika zdravlja stada | |
Organizacija i dizajniranje epidemioloških i kliničkih istraživanja i analiza podataka | |
Programiranje zaštite zdravlja i metode procjene šteta zbog bolesti životinja | |
Europski veterinarski standardi i propisi | |
Analiza rizika u veterinarstvu | |
Statistika |
Epidemiološko istraživanje primjene antibiotskih i antimikotičkih kemoterapeutika u veterinarskoj praksi – socio-medicinski pristup
Izvori financiranja: | Potpora Sveučilišta u Zagrebu |
Uloga ustanove: | prijavitelj |
Kratki sažetak: | |
Kontakt: | prof. dr. sc. Marina Pavlak; marina.pavlak@vef.hr |
Interakcija nositelj-parazit: odnos tri različita tipa nositelja prema invaziji metiljem Fascioloides magna
Izvori financiranja: | Hrvatska zaklada za znanost |
Trajanje: | 2018. do 2022. |
Uloga ustanove: | prijavitelj |
Kratki sažetak: | Fascioloidoza je invazijska bolest uzrokovana sa za Europu nezavičajnom vrstom dvorodnog metilja Fascioloides magna. Za sada je moguće razlikovati tri tipa konačnih divljih nositelja ovog metilja u Europi: tipični (jelen obični i lopatar), ”slijepa ulica” (svinja divlja) i atipični (srna obična, muflon i divokoza). Iako je pojava ovog parazita potaknula razmjerno velik interes znanstvene javnosti rezultirajući objavom brojnih znanstvenih članaka, interakcije nositelj-parazit i dalje nisu razjašnjene. Pri tome je fascioloidoza atipičnih nositelja često smrtonosna bolest te je na invadiranim područjima zabilježen pad brojnosti srna. Cilj je razumijevanje interakcije nositelj-parazit u različitim tipovima nositelja. Pretpostavke projekta su: i) trajna migracija metilja kroz jetru nositelja je posljedica neadekvatnog imunosnog odgovora nositelja, i ii) trajna migracija metilja kroz jetru nositelja posljedica je nemogućnosti spolnog sazrijevanja metilja. Ciljevi projekta su: a) proučiti makroskopske i mikorskopske promjene na i u jetrima različitih tipova nositelja, b) razumjeti imunosni odgovor na metilja F. magna kod različitih nositelja, c) usporediti raznolikost/postojanje specifičnih alela MHC gena kod različitih tipova nositelja, d) analizirati različite stadije metilja kod različitih nositelja. Uzorci krvi, čitave jetre i metilji prikupit će se tijekom redovitih lovnih zahvata. Jedinke ćemo razvrstavati na negativne, invadirane, ponovno invadirane i izliječene. Životinje s područja na kojima nije utvrđena fascioloidoza će poslužiti kao potpuno negativne kontrole. Prikupljene uzorke analizirat ćemo parazitološki, omika metodama, NGS i klasičnom analizom MHC gena, seciranjem metilja. Analize će provesti tim oformljen tijekom provedbe uspostavnog istraživačkog projekta uz pomoć članova projekta ERA Chairs za dio proteomike. Očekujemo da će rezultati projekta pružiti odgovore o značajnim interakcijama između nositelja i parazita na primjeru fascioloidoze. |
Kontakt: | izv. prof. dr. sc. Dean Konjević, Dipl. ECZM, dean.konjevic@vef.hr |
Web stranica: | http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=7801&rok=2018-01 |