Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju

Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju sljednik je Kabineta za ekonomiku stočarstva koji je ustrojen godine 1964. kao samostalna ustrojbena jedinica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu za izvedbu diplomske i poslijediplomske nastave te za stručni i znanstveni rad. Zavod za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju ustrojen je Statutom Veterinarskog fakulteta godine 2005. Nastavnici Zavoda su prof. dr. sc. Marina Pavlak, doc. dr. sc. Denis Cvitković i doc. dr. sc. Dean Konjević, koji izvode diplomsku nastavu iz obveznih kolegija Ekonomika veterinarstva i Veterinarska epidemiologija te izbornih kolegija Upravljanje i marketing veterinarske prakse i Organizacija i ekonomika stočarstva.

Naznačeni su se kolegiji razvili iz kolegija Enciklopedija gospodarstva i Osiguranje stoke, gospodarsko zadrugarstvo i alpinsko gospodarstvo koji su bili sastavnim dijelom prvoga nastavnog plana i programa Veterinarske visoke škole u Zagrebu godine 1919. Naslovi i nastavni sadržaji tih kolegija često su se mijenjali u skladu  društveno-ekonomskim okolnostima u Hrvatskoj, a osobito s promjenama u hrvatskoj poljoprivredi i veterinarstvu. Danas veterinari u Hrvatskoj rade u brojnim djelatnostima. Većina ih radi u : a) javnoj upravi i obrazovanju, b) veterinarskoj praksi s kućnim ljubimcima, c) veterinarskom javnom zdravstvu, d) veterinarskoj praksi s farmskim životinjama. Stoga je vrlo teško koncipirati konzistentan program „ekonomskog obrazovanja veterinara“. Oni trebaju sve više ekonomskog znanja te znanja o upravljanu i marketingu.

Valja posebno naznačiti da je na strukturu nastavnih programa kolegija „ekonomika veterinarstva“ i veterinarska epidemiologija“ utjecalo osnivanje Međunarodnog udruženja za veterinarsku epidemiologiju i ekonomiku (ISVEE) godine 1976. koje je, organiziranjem 12 znanstvenih međunarodnih simpozija, afirmiralo veterinarsku ekonomiku i veterinarsku epidemiologiju kao znanstvene i nastavne discipline. Novi poticaj afirmaciji i unapređivanju nastave tih kolegija dolazi od ekspertne skupine EAEVE (European Association of Establishments for Veterinary Education) i FVE (Federation of Veterinarians of Europe) koja je posjetila Veterinarski fakultet u Zagrebu 2002. (postupak vizitacije Fakulteta).

Nastavnici Zavoda sudjeluju i u izvedbi nastave nekolicine poslijediplomskih specijalističkih studija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. U nastavnom planu i programu poslijediplomskog doktorskog studija: „Veterinarske znanosti“ je i modul predmeta: Statistika, Analiza rizika u veterinarstvu, Europski veterinarski standardi i propisi, Zdravlje životinja i sigurnost hrane, Metode procjene šteta zbog bolesti životinja, Programiranje zdravstvene zaštite životinja, Upravljanje veterinarskom praksom, Analitička epidemiologija i modeliranje i Ekonomika zdravlja životinja što ih izvode ili sudjeluju u njihovu izvođenju nastavnici Zavoda. Sve više je veterinara koji upisuju taj studij s usmjerenjem na veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju.

Nastavnici Zavoda objavili su nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova te sudjelovali na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Bili su nositelji ili pak suradnici u nekoliko znanstvenih projekata financiranih iz proračuna Republike Hrvatske. Nastavnici Zavoda bili su mentori tijekom izrade brojnih diplomskih, magistarskih i doktorskih radova.

Zavod uspješno surađuje s drugim ustrojbenim jedinicama Fakulteta te s Veterinarskim fakultetom u Ljubljani i Veterinarskim fakultetom u Sarajevu.

 

Marina Pavlak, prof. dr. sc.

Predstojnica; redovita profesorica
Marina Pavlak

Dean Konjević, izv. prof. dr. sc.

izvanredni profesor
Dean Konjević

Denis Cvitković, doc. dr. sc.

docent
Denis Cvitković

Miljenko Bujanić, dr. med. vet.

asistent
Miljenko Bujanić

Vlasta Anić, dr. stom.

Vlasta Anić

Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine

Ekonomika veterinarstva
Veterinarska epidemiologija
Agrarna ekonomika i ruralni razvoj
Upravljanje i marketing u veterinarskoj praksi

Doktorski studij

Analitička epidemiologija i modeliranje
Ekonomika zdravlja životinja
Epidemiologija i ekonomika zdravlja stada
Organizacija i dizajniranje epidemioloških i kliničkih istraživanja i analiza podataka
Programiranje zaštite zdravlja i metode procjene šteta zbog bolesti životinja
Europski veterinarski standardi i propisi
Analiza rizika u veterinarstvu
Statistika

Veterinary Studies in English

Agricultural Economics and Rural Development

Epidemiološko istraživanje primjene antibiotskih i antimikotičkih kemoterapeutika u veterinarskoj praksi – socio-medicinski pristup

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:
Kontakt: prof. dr. sc. Marina Pavlak; marina.pavlak@vef.hr

Interakcija nositelj-parazit: odnos tri različita tipa nositelja prema invaziji metiljem Fascioloides magna

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2018. do 2022.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Fascioloidoza je invazijska bolest uzrokovana sa za Europu nezavičajnom vrstom dvorodnog metilja Fascioloides magna. Za sada je moguće razlikovati tri tipa konačnih divljih nositelja ovog metilja u Europi: tipični (jelen obični i lopatar), ”slijepa ulica” (svinja divlja) i atipični (srna obična, muflon i divokoza). Iako je pojava ovog parazita potaknula razmjerno velik interes znanstvene javnosti rezultirajući objavom brojnih znanstvenih članaka, interakcije nositelj-parazit i dalje nisu razjašnjene. Pri tome je fascioloidoza atipičnih nositelja često smrtonosna bolest te je na invadiranim područjima zabilježen pad brojnosti srna. Cilj je razumijevanje interakcije nositelj-parazit u različitim tipovima nositelja. Pretpostavke projekta su: i) trajna migracija metilja kroz jetru nositelja je posljedica neadekvatnog imunosnog odgovora nositelja, i ii) trajna migracija metilja kroz jetru nositelja posljedica je nemogućnosti spolnog sazrijevanja metilja. Ciljevi projekta su: a) proučiti makroskopske i mikorskopske promjene na i u jetrima različitih tipova nositelja, b) razumjeti imunosni odgovor na metilja F. magna kod različitih nositelja, c) usporediti raznolikost/postojanje specifičnih alela MHC gena kod različitih tipova nositelja, d) analizirati različite stadije metilja kod različitih nositelja. Uzorci krvi, čitave jetre i metilji prikupit će se tijekom redovitih lovnih zahvata. Jedinke ćemo razvrstavati na negativne, invadirane, ponovno invadirane i izliječene. Životinje s područja na kojima nije utvrđena fascioloidoza će poslužiti kao potpuno negativne kontrole. Prikupljene uzorke analizirat ćemo parazitološki, omika metodama, NGS i klasičnom analizom MHC gena, seciranjem metilja. Analize će provesti tim oformljen tijekom provedbe uspostavnog istraživačkog projekta uz pomoć članova projekta ERA Chairs za dio proteomike. Očekujemo da će rezultati projekta pružiti odgovore o značajnim interakcijama između nositelja i parazita na primjeru fascioloidoze.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Dean Konjević, Dipl. ECZM, dean.konjevic@vef.hr
Web stranica: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=7801&rok=2018-01

Zainteresirani ste za studiranje na Veterinarskom fakultetu?

Više o programima