Aktualni projekti

„Unaprjeđenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za divlje životinje na Veterinarskom fakultetu – WildRescueVEF“

Izvori financiranja: ERDF - Europski fond za regionalni razvoj
Trajanje: 2021. - 2023.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

U svrhu unaprjeđenja oporavilišta za divlje životinje na Veterinarskome fakultetu koje djeluje od 2017. godine odlukom Ministarstva zaštite okoliša i energetike,  početkom 2021. godine započeo je projekt pod nazivom „Unaprjeđenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za divlje životinje na Veterinarskom fakultetu – WildRescueVEF“ koji se provodi u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Projekt će trajati 30 mjeseci, a doprinijet će zbrinjavanju većeg broja  i vrsta jedinki divljih životinja – gmazova, vodozemaca, ptica i manjih sisavaca, edukaciji osoblja, studenata i javnosti, te saznavanju brojnih novih informacija o fiziološkim i patološkim stanjima divljih životinja. U periodu trajanja projekta, preuredit će se unutarnji i vanjski prostori Veterinarskoga fakulteta kako bi se povećao kapacitet smještaja za divlje životinje, te će se nabaviti nova suvremena oprema.

Osim samog zbrinjavanja ozlijeđenih i bolesnih životinja, cilj projekta je i edukacija djelatnika oporavilišta kroz razne radionice, kongrese i tečajeve za rehabilitatore, te kroz  posjete drugim oporavilištima u zemlji i inozemstvu.

Jedan od glavnih ciljeva oporavilišta je edukacija široke populacije o zaštiti prirode i bioraznolikosti, osobito edukacije mladih. Kroz interaktivne radionice, učenici osnovnih i srednjih škola moći će se upoznati s divljim životinjama koje nas okružuju, postupcima u slučaju pronalaska životinje, te važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti. Izradit ćemo i edukativne brošure o divljim životinjama koje će se moći skinuti sa web stranica Veterinarskoga fakulteta. Studenti će se moći uključiti u rad oporavilišta kao volonteri. Kroz volonitiranje će naučiti brojne stvari vezane uz ekologiju, biologiju i patologiju divljih životinja, a zajedno s djelatnicima oporavilišta imat će priliku sudjelovati i u brojnim edukativnim aktivnostima te raznim javnim događajima i festivalima koji promiču zaštitu prirode i edukaciju budućih generacija.

Kontakt: maja.lukac@vef.hr, doc. dr. sc. Maja Lukač

Razvoj inovativnog brzog testa za dijagnostiku subkliničkog mastitisa u mliječnih krava

Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj
Trajanje: 2020. - 2023.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Mastitis (upala mliječne žlijezde) prepoznat je kao najveća prijetnja zdravlju i produktivnosti mliječnih krava, te stvara velike gospodarske štete u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda. Također, mastitis se smatra jednim od najvećih problema na farmama mliječnih krava. U većini slučajeva liječe se samo klinički mastitisi, dok subklinički prolaze neprimijećeno uzrokujući velike gubitke. Dok se klinički mastitis u većini slučajeva lako uočava, subklinički oblik predstavlja veliki problem na farmama, tako da pojavnost u nekom stadu može biti od 2 do 20 puta veća od kliničke forme. Prema nekim istraživanjima subklinički mastitis predstavlja približno 90-95% ukupnih slučajeva mastitisa, s prevalencijom u stadima od 15-75%. Otkrivanje subkliničkog mastitisa je teško jer klinički simptomi nisu vidljivi, vime i mlijeko izgledaju normalno, a bolest vrlo često prelazi u klinički oblik. Velik broj somatskih stanica (BSS) ima za posljedicu smanjenu količinu proizvedenog mlijeka po kravi (10-25%) i smanjenje mliječne masti za 5-12%. No, BSS ne korelira uvijek s infekcijom vimena, na njega mogu utjecati brojni čimbenici (npr. broj laktacija, stadij laktacije, nivo proizvodnje mlijeka, stres, godišnje doba, pasmina). Postojeća metoda točnog i objektivnog određivanja BSS provodi se u laboratoriju, kao i identifikacija bakterija u mlijeku, što je vremenski zahtjevno i predstavlja velik trošak.

Temeljem svega navedenog na tržištu se pojavila potreba za novom, ranijom dijagnostikom subkliničkog mastitisa, otkrivanjem novog biomarkera koji će biti specifičan za subklinički mastitis, moći će se ustanoviti u ranom stadiju, bit će jednostavan za određivanje, te će se moći omogućiti ciljano i učinkovitije liječenje, poboljšat će se zdravlje i produktivnost životinja. Ideja je prepoznata od strane stručnjaka s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je nastao projekt „Razvoj inovativnog brzog testa za dijagnostiku subkliničkog mastitisa u mliječnih krava“. Projekt je usmjeren na detekciju, karakterizaciju i kvantifikaciju proteomskog profila mlijeka krava sa subkliničkim mastitisom, s ciljem primjene naprednih, inovativnih i najsuvremenijih tehnologija u razvoju i stvaranju novog dijagnostičkog testa za subklinički mastitis. Za to će biti nužno provesti profiliranje biomarkera za diferencijalnu dijagnozu mastitisa primjenom kvantitativnog „bottom-up“ proteomskog pristupa, napraviti bioinformatičku analizu prikupljenih podataka, biološku validaciju potencijalnih biomarkera, proizvesti odgovarajuća protutijela, proizvesti višestruke testove, te naposljetku validirane biomarkere prilagoditi formatu imunokromatografskih testova.

Ostvarenje ciljeva projekta omogućit će ranu dijagnostiku i liječenje subkliničkog mastitisa dostupnošću brzog, osjetljivog i specifičnog testa za subklinički mastitis, spremnog za upotrebu na farmama mliječnih krava.  Dostupnost ovakvog testa omogućit će ranu, brzu i točnu dijagnostiku krava sa subkliničkim mastitisom, smanjujući tako upotrebu za korištenjem antibiotika. Praktičnost korištenja testa na samoj farmi omogućit će diferencijalnu dijagnozu subkliničkog mastitisa, te pružiti dodanu dijagnostičku i ekonomsku vrijednost za krajnjeg korisnika.

Novi inovativni, brzi test koji će nastati ostvarenjem ciljeva projekta dovest će i do pozitivnog financijskog učinka za proizvođače mlijeka. Posljedično smanjenje gubitaka na farmama zbog rane dijagnostike i liječenja subkliničkog mastitisa, dovest će i do snižavanja troškova i povećanja proizvodnosti, te u konačnici rezultirati promjenom trenda koji je danas prisutan u mljekarstvu u Hrvatskoj, povećanju broja mliječnih farmi i mliječnih krava. Povećana profitabilnost mogla bi utjecati i na promjenu demografskih trendova, na demografsku obnovu sela.

Uspješna implementacija rezultata projekta dovest će do nastanka spin-off kompanije, gdje će novonabavljena „state-of-the-art“ oprema i stečeni „Know-How“ u primjeni tehnologija imunokromatografskih testova omogućiti daljnji prodor na dijagnostičko tržište, kako u veterinarskoj medicini, tako i u medicini, kontroli kvalitete hrane i utjecaju okoliša na zdravlje ljudi i životinja.

Rješavanje svih navedenih problema trebalo bi dobro pozicionirati novi brzi test kao proizvod koji zbog navedenih činjenica ima budućnost na tržištu veterinarskih dijagnostičkih proizvoda. Naime, brzi test bit će dostupan vlasnicima farmi, veterinarima na farmama i veterinarskim ambulantama te poljoprivrednoj savjetodavnoj službi koji će ga moći primjenjivati u svakodnevnoj praksi.

Kontakt: Prof. dr. sc. Vladimir Mrljak, vmrljak@vef.hr

Unapređenje stručne prakse na farmskim životinjama i konjima na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – VETFARM

Izvori financiranja: Europski socijalni fond
Trajanje: 2020. - 2023.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Provedbom projekta „VETFARM“, studentima će se osigurati veći broj pacijenata iz skupine farmskih životinja i konja radi usavršavanja stečenih znanja i praktičnih kompetencija. Istodobno će se kroz odlaske na kongrese i edukacije podići stručne kompetencije fakultetskih nastavnika, kao i  nastavničke kompetencije terenskih veterinara – stručnih mentora (doktorat za po jednog djelatnika svake ustanove o trošku Fakulteta), koje su nužne za provedbu stručne prakse na terenu. Sve navedeno provest će se u suradnji s Veterinarskim stanicama Jastrebarsko, i Vrbovec te Veterinarskom ambulantom Karaula, koje će tijekom projekta dobiti status vanjskog centra Veterinarskog fakulteta.

Očekujemo da će se provođenjem projekta povećati interes studenata za odabir ovoga usmjerenja, kao i rad s farmskim životinjama i konjima. U sklopu projekta također je planirano otvaranje Ured za razvoj karijere, akademsko i psihološko savjetovanje, čime bi se poboljšala komunikacija studenata s potencijalnim poslodavcima te povećao broj diplomanata koji se zapošljavaju u veterinarskim organizacijama koje se bave farmskim životinjama i konjima. Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u području farmskih životinja i konja, kao dio obveznog studijskog programa, pridonijet će procesu učenja studenata kroz rad. Radom s ovim tipom pacijenata, kao i na modelima (radi etičkih zakona, propisa i normi) studenti će biti u prilici razviti odgovarajuće vještine koje će im omogućiti bolje snalaženje u radnom okruženju, veću samostalnost i lakše zaposlenje.

Povećanjem broja farmskih životinja i konja kao pacijenata dostigli bi se i održali uvjeti reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Europske udruge ustanova za veterinarsku naobrazbu (EAEVE). Pored toga, dodatnim aktiviranjem u dijelu farmskih životinja Veterinarski fakultet nastoji pomoći stočarskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj, očuvanju fonda velikih životinja i očuvanju OPG-a koja se bave stočarstvom. U okviru projekta planira se uvođenje suvremenih sadržaja u stručnu praksu čime će studenti steći kompetencije relevantne za tržište rada, a ujedno će se povećati dinamika osuvremenjivanja obrazovnih programa što je važno za snažnije povezivanje studijskog programa i tržišta rada.

Projekt je financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, agudan@vef.hr

Beehive as a natural source of antibiotic alternatives

Izvori financiranja: Ekhagastiftelsen
Trajanje: 2019. - 2021.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:
Kontakt: doc. dr. sc. Jelena Šuran

Vets and Bees

Izvori financiranja: FVE EVERI
Trajanje: 2018. - 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

Goal: Health of honey bee colonies is crucial in successful beekeeping and pollination. Veterinarians have a vital role in the health of honey bee colonies and their notifiable disease control and eradication. Also, honey bee colonies are reared mainly because of apian products production intended mainly for human consumption. This veterinary position is reflected in all regulated areas worldwide. It is an area of veterinary medicine to which under graduate students get little exposure during their regular studies of veterinary medicine, except for veterinary students in countries with a certain degree of biology and pathology of bees. This area is often not immediately attractive to young graduates and the continuing entry of graduate students into the beekeeping and apiculture medicine should be fostered on a European and international level.

As all veterinary students need to spend some time gaining laboratory and field work experience in the various fields of the veterinary profession. They also should get practical skills with clinical examinations of honey bee colonies and other veterinarian tasks at apiaries. In collaboration with The University of Zagreb, Department for Biology and Pathology of Fish and Bees in Croatia, EVERI (European Veterinarians in Education, Research and Industry) has launched a new EPT (External Practical Training) initiative in beekeeping – project VETS and BEES.

EVERI, the European Veterinarians in Education, Research and Industry is providing an information hub to facilitate contact between students of Veterinary Medicine, the various colleges of specialization and private enterprises on a European and international level. In this context EVERI is aiming to establish external practical trainings opportunities, which fulfill certain conditions demonstrating content, ambition and contribution of the studies to the curriculum to be at best being eligible for credits.
If you are student of Veterinary Medicine at a European veterinary teaching establishments and interested in veterinary in beekeeping, please contact EVERI – ems.everi@fve.org – for the more information (places available, training period, funding, etc…) and for the application form.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger

Novel tools for test evaluation and disease prevalence estimation

Izvori financiranja: COST
Trajanje: 2019. - 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

Epidemiological studies assessing disease prevalence are critically important to both the identification and control of pathogens in humans and animals (including zoonosis and food borne outbreaks). However, countries typically collect data in a way that is best suited for their specific needs, and non-standardized sampling strategies and diagnostic methods produce prevalence estimates that cannot be directly compared. Hence, the need for harmonization, which has been often highlighted in reports of relevant EU institutions, like the ECDC and EFSA. Despite the availability of appropriate statistical methods – Bayesian Latent Class Models (BLCMs) – that adjust for the imperfect accuracy of the diagnostic process and produce comparable prevalence estimates, the number of research studies and scientific reports that use them is small compared to the number of instances that use of such methods would have been optimal. The objective of this proposal is to coordinate and promote the implementation of BLCMs through networking and knowledge transfer between BLCM experts and researchers working in statistics, epidemiology, diagnostics and population health. Specifically, we will (a) increase the visibility and collaboration of BLCM researchers, (b) promote stakeholder engagement, (c) provide training and networking opportunities for ECIs and ITC researchers, (d) create separate training opportunities for policy makers and stakeholders, (e) establish a free online BLCMs repository, (f) set up an International society for BLCMs and (g) organize the first international conference of this society. The strongest asset of this proposal is its strong interdisciplinary nature and broad network of proposers.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Nevijo Zdolec
Web stranica: https://www.cost.eu/actions/CA18208

,,MetaDog” (Metabolomic approaches to novel biomarker discovery and deep phenotyping in kidney and cardiac diseases of dogs)

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2018. - 2022.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Metaboliti su male molekule sa važnom ulogom u svakom staničnom procesu koji su često promijenjeni u različitim bolestima. Tada se mogu koristiti kao biomarkeri koji imaju ulogu ključnih pokazatelja bolesti na individualiziranoj razini sa mogućnošću otkrivanja bolesti u ranoj fazi, prije njenog razvoja. Razvitak inovativnih, ‘’omika’’ tehnologija, kao što je metabolomika, danas omogućuje identifikaciju promjena u koncentracijama različitih metabolita, koji se tada koriste kao osjetljivi biomarkeri bolesti. Krv i urin sadrže mnoštvo do sada neproučavanih i nepoznatih biomarkera. Vrlo malo istraživanja u cilju procjene potencijala metabolomike i poboljšanja dijagnostike je provedeno na psima.  U ovom projektu metabolomskim pristupom istražit će biomarkeri u dvije česte  bolesti pasa; (a) protozoarna bolest – babezioza i (b) neinfektivna bolest –  idiopatska dilatativna kardiomiopatija (iDCM).

Ciljevi projekta su otkrivanje novih biomarkera za poremećaje rada bubrega i srca kod pasa, što bi omogućilo precizniju i adekvatniju dijagnozu,  prognozu i praćenje ovih bolesti; provedba neciljane / ciljane  metabolomske analize u serumu i urinu pasa s nekompliciranim i kompliciranim oblikom babezioze, kao i pasa s dijagnozom iDCM; identificirati nove dijagnostičke i prognostičke biomarkere;  procijeniti metabolomske profile prije i poslije terapije Imizolom  kako bi se identificirali novi dijagnostički i prognostički biomarkeri akutnog oštećenja bubrega (AKI) kod pasa;  proširiti put istraživanjima signalnih puteva radi poboljšanja razumijevanja patogeneze navedenih bolesti; poboljšati liječenje svakog pojedinog pacijenta na osnovi specifičnog metabolomskog otiska; uvođenje novih biomarkera u rutinsku praksu u veterinarskoj kliničkoj medicini; širenje inovativnih  tehnologija na Veterinarskom fakultetu; uvođenje  metabolomike u veterinarsku medicinu u Hrvatskoj; povećavanje  istraživačkog potencijala i vještina istraživača u molekularnoj veterinarskoj medicini te olakšavanje implementacije molekularne medicine u veterinarsku medicinu u Hrvatskoj.

U istraživanju će se koristiti suvremene ‘’omika’’ metode:  neciljana i ciljana metabolomska analiza primjenom tekućinske kromatografije, masene spektrometrije (LC-MS / MS) i plinske kromatografije (GC) -MS; inovativne bioinformatičke i biostatističke metode koje omogućavaju detaljnu analizu dobivenih podataka kao i  ekstrakciju korisnih informacija iz velikog broja podataka dobivenih korištenjem MS tehnologije.

Očekuje se da rezultati provedenog israživanja potvrde korist primjene metabolomskog pristupa u proučavanju interakcija patogena i domaćina (pas-B. canis) i procjeni biokemijskih promjena u domaćinu. Infekcija B. canis vjerojatno uzrokuje značajne promjene u ravnoteži metabolita u  serumu i urinu inficiranih pasa. Procijeniti će se potencijalna dijagnostička vrijednost novih biomarkera za AKI-a. Rezultati će omogućiti raniju dijagnozu i prognozu akutnog AKI kod babezioze, kao i raniju dijagnozu iDCM kod pasa, čime se sprječava razvoj komplikacija ili usporava razvoj bolesti. Neciljani LC-MS / MS metabolomski pristup će profilirati metaboličke promjene u serumu pasa sa  B. canis, a ciljani metabolomski pristup omogućit će istodobnu kvantifikaciju velikog broja određenih metabolita i time doprinijeti boljem poznavanju metaboličkog profila pasa. Identificirani biomarkeri donijet će razvoju individualnog pristupa u liječenju pacijenata i time unaprijediti brigu o pacijentu.

Identifikacija skupina komplementarnih biomarkera omogućiti će implementaciju metabolita u proces dijagnoze i praćenja bolesti, a detaljnim uvidom u odvijanje metaboličkih puteva u pojedinim bolestima identificirati će se novi potencijalni ciljevi u dijagnostici i terapiji iDCM i AKI. Metabolomički pristup unaprijedit će veterinarsku kliničku medicinu identifikacijom potencijalnih terapeutskih ciljeva za nove lijekove  i implementirati nove tehnologije kao što je metabolomika u veterinarsku medicinu u Hrvatskoj. Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu implementirati će se nova i  inovativna istraživanja upotrebom suvremenih tehnologija koje će otvoriti novu stranicu u post genomskim istraživanjima. Očekivani znanstveni rezultati poboljšat će dijagnozu i prognozu babezioze i iDCM te identificirati potencijalne ciljeve terapije tih bolesti. Sa dugoročnog gledišta, provedba projekta omogućit će uvođenje metabolomike u kliničku veterinarsku medicinu u Hrvatskoj prenošenjem  znanja iz ”omika” područja u druge dijelove veterinarske medicine. Na kraju, uspješna realizacija projekta profilirati će Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao vodeću ustanovu u primjeni ”omika” tehnologija u veterinarskoj medicini na prostorima jugoistočne Europe.

Kontakt: Prof. dr. sc. Vladimir Mrljak
Web stranica: https://www.vetmedzg.eu/hr/metadog/o-projektu-81

Biomolekule koje vežu metale i zdravstveni poremećaji kod slatkovodnih organizama izloženih industrijskom otpadu

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2020. - 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

Jedan od vodećih problema vodenih sustava u svijetu je neprestani porast njihovog onečišćenja koje potječe od različitih vrsta antropogenih aktivnosti, poput industrijske proizvodnje, iskapanja ruda i  taljenja. Među brojnim vrstama zagađivala u okolišnim istraživanjima značajno mjesto zauzimaju metali/metaloidi. Obveza je europskih zemalja osigurati dobru kakvoću svojih slatkovodnih sustava u skladu s Okvirnom direktivom o vodama Europske Unije (EU WFD; 2000), s ciljem osiguravanja opskrbe pitkom vodom za populaciju, kao i zaštitom slatkovodne biote. Kako bi to bilo ostvareno, uobičajeno je nadzirati onečišćenje slatkih voda metalima, odnosno mjeriti koncentracije otopljenih metala u vodi, kao frakciju koja je u većoj mjeri biološki raspoloživa u usporedbi s ukupnim koncentracijama metala te mjeriti koncentracije metala u sedimentu, kao mogući izvor metala u prehrani akvatičkih organizama. Nadalje, u ekotoksikološkoj se procjeni zagađenja metalima smatra standardnim istraživačkim pristupom odrediti razinu bioakumulacije metala, kao i promjene u razinama i aktivnostima biomarkera izloženosti i učinaka metala (npr. ukupnih citosolskih proteina (TP) za procjenu općeg stresa, metalotioneina (MT) za procjenu izloženosti metalima, ukupnog glutationa (tGSH) i katalaze (CAT) za procjenu antioksidativnog kapaciteta, malondialdehida (MDA) za procjenu oksidativnih oštećenja i acetilkolinesteraze (AChE) za procjenu izloženosti organskim zagađivalima i metalima) u organima akvatičkih organizama, što je najučinkovitiji način procjene potencijalnih učinaka metala na akvatičku biotu. Ribe i školjkaši predstavljaju dobar izbor bioindikatorskih organizama u takvim istraživanjima, ribe zato što se nalaze na vrhu akvatičkog hranidbenog lanca te stoga odražavaju kombinaciju biotičkih i abiotičkih uvjeta pojedinog akvatičkog okoliša, a školjkaši zato što su sedentarni organizmi, poznati po tome što akumuliraju visoke razine metala te unatoč tome preživljavaju. Uz to, riblja jetra i probavne žlijezde školjkaša preporučljivi su ciljni organi za navedene analize, jer predstavljaju metabolička, detoksikacijska i skladišna središta njihovih organizama. No, kako bismo ostvarili potpuniji uvid u učinke onečišćenja metalima i bioakumulaciju metala u akvatičkim organizmima, poput riba i školjkaša, važno je prikupiti informacije o sudbini metala u organima i stanicama bioindikatora nakon njihovog unosa i raspodjele unutar organizama. Mnogi elementi u tragovima imaju značajne biološke uloge kao sastavni dijelovi enzima ili proteinskih struktura. A često se pretpostavlja kako i njihova toksičnost proizlazi iz reakcija u citosolu, putem nespecifičnog vezanja na fiziološki važne molekule te njihove posljedične inaktivacije. Nakon ulaska u organizam, metali se mogu vezati na mnoštvo raznih biomolekula koje sudjeluju u metaboličkim funkcijama, pohranjivanju, detoksikaciji, mehanizmima toksičnosti ili izlučivanju. Za mnoge elemente, biološke funkcije i mehanizmi toksičnosti u akvatičkim organizmima još uvijek nisu dovoljno istraženi, a proteini na koje se vežu tek su djelomično prepoznati i opisani. Stoga je u novije vrijeme razvijeno novo znanstveno područje, pod imenom metalomika, a njegov najvažniji istraživački cilj je razjašnjenje fizioloških uloga i funkcija biomolekula koje vežu metalne ione u biološkim sustavima. Metalomičke analize zahtijevaju složene multidimenzionalne analitičke pristupe, uključujući tehnike razdvajanja, poput različitih tehnika tekućinske kromatografije, detektor visoke osjetljivosti specifičan za elemente, poput HR ICP-MS-a, te detektor specifičan za molekule, koji je zasnovan na spektrometriji masa, za karakterizaciju razdvojenih biomolekula koje vežu metale. Metalomičke pristupe i strategije trebalo bi češće primijenjivati u okolišnim istraživanjima radi razjašnjavanja mnogobrojnih novih metaloproteina u ribama i školjkašima, sa svrhom otkrivanja mehanizama koji se nalaze u pozadini metaboličkih funkcija i toksičnih učinaka metala te naposljetku identificiranja novih biomarkera zagađenja metalima. Nadalje, u literaturi je opisano kako izvjesni metali mogu uzrokovati različite zdravstvene probleme kod riba, poput imunosupresije i povećane osjetljivosti na virusne i bakterijske bolesti, deformacije koštanog sustava, neoplazme, poremećaje osmoregulatornog sustava te patološke promjene na jetrima riba, što je razlog za pobliže izučavanje učinaka zagađenja metalima na zdravlje riba.

Ovaj je projekt, dakle, predložen iz nekoliko razloga: 1) s ekološkog stajališta, jer je važno prepoznati izvore zagađenja slatkovodnih ekosustava i definirati snagu njihovog utjecaja; 2) jer je važno definirati posljedice zagađenja na akvatičke organizme, kako bi se osiguralo očuvanje njihove bioraznolikosti, kao i zdravlja; 3) jer je važno procijeniti rizik za ljudsko zdravlje uslijed konzumacije slatkovodnih organizama, posebice riba; 4) sa stajališta zagađenja metalima, jer je važno definirati promjene i zdravstvene poremećaje koji se javljaju kod akvatičkih organizama na odgovarajućim razinama izloženosti metalima te utvrditi sudbinu metala i njihovo ponašanje u organizmima nakon bioakumulacije; 5) jer je važno proširiti znanje o funkcijama, mehanizmima detoksikacije i toksičnim učincima metala u ribama i školjkašima, kao reprezentativnim bioindikatorima, primjenom modernih metodoloških pristupa; 6) jer je nužno identificirati biomolekule koje vežu metale te ih, kada je moguće, primijeniti kao biomarkere izloženosti i učinaka metala.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Emil Gjurčević

Dijagnostički značaj kalprotektina u ranom prepoznavanju upalnih stanja

Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj
Trajanje: 2019. - 2022.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:
Kontakt: prof. dr. sc. Dražen Vnuk

Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i unaprjeđenje integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine uz primjenu HKO-a na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Izvori financiranja: ESF
Trajanje: 2019. - 2022.
Uloga ustanove: Prijavitelj
Kratki sažetak:

Zbog nepostojanja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija upisanih u registar HKO-a za doktora veterinarske medicine, integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine nedovoljno je utemeljen na ishodima učenja kao osnovi kvalitetnog visokog obrazovanja. Posljedica je usporena revizija, moderniziranje i usklađivanje studija veterine s potrebama tržišta rada, o čemu govori podatak da je samo 49,43% osoba sa zanimanjem veterinar zaposleno u veterinarskim djelatnostima. Stoga je svrha projekta prilagoditi sadržaj studijskog programa jasno definiranim ishodima učenja.

Putem Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru analizirat će se potreba za vještinama i zapošljavanjem nakon studija. U skladu s dobivenim rezultatima izradit će se standard zanimanja za zanimanje doktor veterinarske medicine te standard kvalifikacija za zanimanje doktor veterinarske medicine u svrhu unapređenja studijskog programa. Poboljšanje kvalitete i relevantnosti oblikovanja vještina postići će se jačanjem suradnje studenata i nastavnika s gospodarstvom dovođenjem gostujućih predavača iz gospodarstva te projektnom i terenskom nastavom usmjerenom na suradnju s gospodarstvenicima. Inovativan pristup uključit će upotrebu modernih didaktičkih alata, a također će se osigurati kontinuirano usavršavanje nastavnika s ciljem jačanja njihovih stručnih i nastavničkih kompetencija.

Provedbom ovoga projekta očekuje se poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti programa u visokom obrazovanju jer će njegovi rezultati pridonijeti unapređenju studija veterinarske medicine čime će se poboljšati i zapošljivost diplomanata.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Danijela Horvatek

CA18105 – Risk-based meat inspection and integrated meat safety assurance

Izvori financiranja: COST Action EU
Trajanje: 2019. - 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

The European Food Safety Authority has recently proposed a generic framework for a modern, flexible and dynamic risk-based meat safety assurance system. Implementation of such a system is expected to be a slow and careful process that would involve its thorough development, fine-tuning and testing its practical feasibility and general impacts. There are many research groups in Europe that currently perform studies, mostly at national level, to fill the knowledge gaps related to such a new system. The main aim of the RIBMINS network is to combine and strengthen European-wide research efforts on modern meat safety control systems. The network will allow exchange of ideas, experience and results of country-level research studies. Furthermore, the aim is to create a platform for training of relevant participants in the new meat safety system and thus help its operability, as well as to inform relevant stakeholders about the requirements, benefits and consequences of the new system. The RIBMINS network will consist of five Working Groups: 1. on scope and targets of meat safety assurance, 2. on farm-level controls and risk categorisation of farms, 3. on abattoir-level controls and risk categorisation of abattoirs, 4. on meat safety assurance system impact with changes, addition and alternatives to meat inspection, and 5. on meat safety assurance system training, communication and monitoring. Overall, the network shall help the full development and implementation of the general principles of meat safety assurance system across Europe for the benefit of consumers, industry and protection of animal health and welfare.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Nevijo Zdolec, nzdolec@vef.hr
Web stranica: https://www.cost.eu/actions/CA18105/#tabs|Name:overview

Interakcija nositelj-parazit: odnos tri različita tipa nositelja prema invaziji metiljem Fascioloides magna

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2018. do 2022.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Fascioloidoza je invazijska bolest uzrokovana sa za Europu nezavičajnom vrstom dvorodnog metilja Fascioloides magna. Za sada je moguće razlikovati tri tipa konačnih divljih nositelja ovog metilja u Europi: tipični (jelen obični i lopatar), ”slijepa ulica” (svinja divlja) i atipični (srna obična, muflon i divokoza). Iako je pojava ovog parazita potaknula razmjerno velik interes znanstvene javnosti rezultirajući objavom brojnih znanstvenih članaka, interakcije nositelj-parazit i dalje nisu razjašnjene. Pri tome je fascioloidoza atipičnih nositelja često smrtonosna bolest te je na invadiranim područjima zabilježen pad brojnosti srna. Cilj je razumijevanje interakcije nositelj-parazit u različitim tipovima nositelja. Pretpostavke projekta su: i) trajna migracija metilja kroz jetru nositelja je posljedica neadekvatnog imunosnog odgovora nositelja, i ii) trajna migracija metilja kroz jetru nositelja posljedica je nemogućnosti spolnog sazrijevanja metilja. Ciljevi projekta su: a) proučiti makroskopske i mikorskopske promjene na i u jetrima različitih tipova nositelja, b) razumjeti imunosni odgovor na metilja F. magna kod različitih nositelja, c) usporediti raznolikost/postojanje specifičnih alela MHC gena kod različitih tipova nositelja, d) analizirati različite stadije metilja kod različitih nositelja. Uzorci krvi, čitave jetre i metilji prikupit će se tijekom redovitih lovnih zahvata. Jedinke ćemo razvrstavati na negativne, invadirane, ponovno invadirane i izliječene. Životinje s područja na kojima nije utvrđena fascioloidoza će poslužiti kao potpuno negativne kontrole. Prikupljene uzorke analizirat ćemo parazitološki, omika metodama, NGS i klasičnom analizom MHC gena, seciranjem metilja. Analize će provesti tim oformljen tijekom provedbe uspostavnog istraživačkog projekta uz pomoć članova projekta ERA Chairs za dio proteomike. Očekujemo da će rezultati projekta pružiti odgovore o značajnim interakcijama između nositelja i parazita na primjeru fascioloidoze.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Dean Konjević, Dipl. ECZM, dean.konjevic@vef.hr
Web stranica: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=7801&rok=2018-01

Preventing the extinction of the Dinaric-SE Alpine lynx population through reinforcement and long-term conservation (LIFE Lynx)

Izvori financiranja: LIFE Nature program Europske komisije
Trajanje: 2017. - 2024.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

LIFE Lynx project’s primary objective is rescuing the Dinaric-SE Alpine lynx population from extinction and to preserve it in the long term. Currently, the population is small, isolated, and extremely inbred. It urgently needs reinforcement by introducing additional, healthy animals from another population. We will reinforce the Dinaric-SE Alpine population with lynx from the viable source population in the Carpathians, while maintaining high public support. We will collaborate across all EU countries sharing this population to develop and implement a systematic approach to ensure long-term viability of the reinforced population. We will work closely with core stakeholders to further develop partnerships and to ensure broad public acceptance of lynx conservation. We aim to develop science-based management tools for strategic planning to ensure long-term viability of lynx. These include using computer modelling based on data from the project to understand how to genetically and demographically manage the population for the long term. This scientific information will be incorporated into management plans and other strategic documents. Another objective is to improve population connectivity for lynx. Natural gene flow of lynx within this population will be increased, in order to avoid additional reintroductions in the future. Such a metapopulation will help reduce negative impacts of habitat fragmentation and will reverse genetic deterioration across entire Dinaric-SE Alpine population.

Kontakt: doc. dr. sc. Magda Sindičić, magda.sindicic@vef.hr
Web stranica: https://www.lifelynx.eu/

Lipidi hrane, spol i dob u patogenezi metaboličkog sindroma – Diet Met Syn

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2017. - 2021.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Svrha projekta je bolje razumijevanje utjecaja hrane, spola i dobi na razvoj metaboličkog
sindroma te omogućiti nove pristupe prevenciji i liječenju metaboličkog sindroma
putem modifikacije prehrane, kao i bolje razumijevanje veze između kronične upale
izazvane pretilošću i tumora. Metabolički sindrom obilježava nekoliko metaboličkih
čimbenika rizika, uključujući rezistenciju na inzulin, dislipidemiju, prekomjernu
tjelesnu masu i hipertenziju. Poremećaj metabolizma lipida ključna je komponenta u
razvoju metaboličkog sindroma pa je i prevalencija metaboličkog sindroma povezana
sa stupnjem pretilosti. Stoga, promjene u sastavu hrane mogu biti važna strategija
za prevenciju metaboličkog sindroma i posljedičnih bolesti. Pretilost nastaje tijekom
dugotrajne pozitivne energetske ravnoteže koja potiče proupalni odgovor. Masne stanice
hipertrofiraju i stvaraju povećane količine proupalnih adipokina. Pojačano izlučivanje
proupalnih peptida potiče infiltraciju upalnih stanica kao što su makrofagi i limfociti
što rezultira promjenom mikrouvjeta u masnom tkivu. To uzrokuje kroničnu upalu i
pojačan dotok lipida iz masnoga tkiva u jetru, mišićno tkivo i gušteraču što rezultira
s glukotoksičnošću i lipotoksičnošću. Stanje kulminira pogoršanjem u inzulinskoj
signalizaciji, nereguliranom homeostazom glukoze i razvojem rezistencije na inzulin.
Kronična upala i rezistencija na inzulin danas su prepoznati kao bitni čimbenici kod
mnogih bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerova
bolest i tumori. U prvoj godini projekta objavljen je jedan rad u bazi Current Contents
i tri priopćenja na međunarodnim kongresima.

Kontakt: Kristina Starčević,
Web stranica: http://intranet.vef.unizg.hr/dietmedsyn/

OSTEOproSPINE

Izvori financiranja: Horizon 2020
Trajanje: 2018-2023
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

Novel Bone Regeneration Drug Osteogrow: Therapeutic Solution for Lumbar Back Pain

OSTEOproSPINE je projekt Horizon 2020, koji traje pet godina i u njega je uključeno 12 partnera
iz 6 zemalja. Financira ga Europska unija. Voditelj projekta je Medicinski fakultet u Zagrebu,
a Veterinarski je fakultet u Zagrebu jedan od partnera zadužen za izvođenje animalne studije.
Projekt je započeo 1. siječnja 2018. Primarni je cilj liječenje pacijenata s kroničnim lumbalnim
bolom. Jedan od oblika liječenja ovoga problema jest posterolateralna spinalna fuzija, kirurški
zahvat kojim se stabiliziraju dva susjedna lumbalna kralješka. Ciljevi OSTEOproSPINE projekta
jesu ubrzavanje stvaranja nove kosti između dva poprečna izdanka lumbalnih kralježaka
primjenom rhBMP6 (recombinant human bone morphogenetic protein 6) pomiješanog s vlastitom
krvi i na taj način smanjivanje mogućnosti komplikacija.

Kontakt: Dražen Vnuk, dvnuk@vef.hr
Web stranica: https://osteoprospine.eu/

Inovativni funkcionalni proizvodi od janjećeg mesa – INOJANJETINA

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2018. - 2022.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Janjeće meso odlikuje se vrlo plemenitim okusom i mirisom te se navodi kao izvor biološki vrijednih proteina, vitamina B-kompleksa i nekih minerala, lako je probavljivo te je  izvanrednih dijetetskih svojstava, no meso ima relativno visok udio masti (7,8 g / 100 g krtog mesa) i kolesterola (78 mg / 100 g krtog mesa). U ovom projektu naše prethodno znanstveno dokazane preporuke o sigurnom i djelotvornom uvođenju pripravka plemenite pečurke (PPP) u hranu za perad i svinje ispitat ćemo na modelu janjeta (što dosad nije poznato) te pritom istodobno predstaviti mogući tržišno novi proizvod (janjetine s nižim udjelima masti i kolesterola). U dosadašnjim smo istraživanjima zapazili snižavanje koncentracije kolesterola i glukoze u serumu ispitivanih ovaca hranjenih uz dodatak PPP-a, no je li isti učinak i na meso, nije poznato. S obzirom na navedeno, cilj je ovoga projekta ocijeniti utjecaj dodatka PPP-a na kvalitetu mesa janjadi koje bi onda bilo pogodno kao sirovina za proizvodnju funkcionalnih proizvoda koji se temelje na inovativnim rješenjima u tehnološkim postupcima proizvodnje. Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Maja Popović sa Zavoda za biologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Suradnici:

Miljenko Šimpraga, Ana Shek Vugrovečki, Daniel Špoljarić, Bela Njari, Željka Cvrtila Fleck, Ivona Žura Žaja, Matko Kardum, Gordan Mršić, Lidija Kozačinski, Suzana Milinković Tur, Tomislav Mikuš, Ksenija Vlahović, Nina Poljičak Milas

https://www.inojanjetina.net/

Kontakt: Maja Popović, maja.popovic@vef.hr
Web stranica: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=3685&rok=2016-06

European Joint Doctorate in Molecular Animal Nutrition (MANNA, No: 765423)

Izvori financiranja: Horizon 2020
Trajanje: 2018. do 2022.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

Glavni ciljevi projekta su:

(1) razvoj elitne europske škole koja će trenirati mlade istraživače u primjeni OMIC-a tehnologija u hranidbi domaćih životinja i temeljnim znanstvenim vještinama;

(2) evaluacija učinaka inovativnih dodataka u hrani na proizvodne sposobnosti životinja;

(3) dodjela dvostrukih doktorata (dr. sc.) u multidisciplinarnoj mreži s ciljem razvoja međunarodnih znanstvenika za globalno tržište rada.

Ciljevi će biti postignuti uz superviziju dvaju mentora s dvaju različitih sveučilišta i s jednim neakademskim partnerom za svakoga od 11 doktoranada. Oni će zajedno raditi na integriranim inovativnim znanstvenim projektima, strukturiranim da istražuju učinke antioksidansa, mikroRNA, egzosoma, metionina, lipida i biljnih protuupalnih tvari u obroku životinja na razvoj, probavu i metabolizam primjenjujući transkriptomiku, mikrobiomiku, proteomiku i metabolomiku na in vivo i in vitro modelima. Svi će rezultati biti analizirani analitičkim sustavom
temeljenim na IBM-Watson kognitivnom računalu.

Sredstva dodijeljena od EU-a za cijeli projekt iznose 2.793.778,56 eura, dok je udio hrvatskog partnera 247.761,00 eura. Koordinator projekta je prof. dr. sc. David Eckersall, ERA Chair voditelj na projektu VetMedZg i istodobno zaposlenik Veterinarskoga fakulteta, a institucija koordinator projekta jest University of Glasgow. Hrvatski istraživač na projektu MANNA je prof. dr. sc. Vladimir Mrljak. U projekt je uključeno 6 akademskih ustanova (University of Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo; Universita Degli Studi Di Milano, Italija; Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universitat Bonn, Njemačka; Universitat Autonoma De Barcelona, Španjolska; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Univerzita Veterinarskeho Lekarstva a Farmacie v Kosiciah, Slovačka), 9 privatnih kompanija i 3 javna znanstvena instituta iz 8 europskih država.

Kontakt: Vladmir Mrljak, vmrljak@vef.hr
Web stranica: http://www.phd4manna.eu/

Pan-European soft skills curriculum for undergraduate veterinary education – SOFTVETS

Izvori financiranja: Erasmus+
Trajanje: october 2018 - october 2020
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Recent research and surveys among veterinarians show an increasing need for enabling veterinarians with skills to cope with challenges imposed on them by the ever changing world and the enormous strain the profession puts on them. Skill acquisition and development are essential for the performance and modernization of the profession in order to provide new forms of flexibility and security for veterinary professionals. Therefore, the target group of this project are students of veterinary medicine that need to be better prepared for real-life challenges in their future working environment.

The goal of this project is to create a framework, and produce an ideal version of the new soft skills curriculum that would be applicable in veterinary higher education throughout Europe. As it should cover a wide range of life skills to cover all aspects of modern day challenges it will be organized in three sections: interpersonal communication, entrepreneurship and digital skills. The project team will firstly develop a set of recommendations for learning outcomes in life skills, a training concept for education of teachers involved in soft skill teaching and carry out a pilot implementation project of selected modules at implementation partners’ institutions. The intellectual outcomes will be developed in coordination with students’ association, professional association of veterinarians and an accreditation authority for veterinary education establishments within Europe to make sure it responds correctly to the needs of both students and labour market.

Kontakt: Lada Radin, lada_radin@vef.hr
Web stranica: http://www.softvets.eu

Carnivora Dinarica

Izvori financiranja: Interreg V-A Slovenija – Hrvatska
Trajanje: rujan 2018. - veljača 2021.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

“CARNIVORA DINARICA – Prekogranična suradnja i usluge ekosustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima”  puni je naziv projekta. Projekt je vrijedan 2.347.340 € i izvodit će se 30 mjeseci, do kraja veljače 2021.godine.

Glavna svrha projekta Carnivora Dinarica je poboljšanje statusa zaštite velikih zvijeri – euroazijskog risa, vuka i medvjeda – u područjima Natura 2000: Javorniki – Snežnik i Notranjski trikotnik u Sloveniji te na području Gorskog kotara i sjeverne Like u Hrvatskoj. Projektom je obuhvaćeno prekogranično šumsko područje, jedinstveno u Srednjoj Europi, gdje je na istom prostoru prisutno još oko 20 risova, 60 vukova i 700 medvjeda. Očuvanje njihove dugoročne prisutnosti od iznimnog je značaja za zaštitu biološke raznolikosti i ekosustava prekograničnog područja Slovenije i Hrvatske. S obzirom na dobru povezanost i prohodnost toga prostora upravo je međudržavna suradnja pri tom od ključnog značaja. Projekt je usredotočen na tri najvažnija zajednička izazova: i) poboljšanje strategije i uklanjanje nedostataka u prekograničnom upravljanju velikim zvijerima; ii) smanjenje rizika koji ugrožavaju velike zvijeri, posebno sve veći pritisak od čovjeka (promet, štete na poljoprivredi i fragmentacija staništa), te iii) (ne)razumijevanje uloge velikih zvijeri u ekosustavima.

Za više informacija kontaktirajte voditeljicu projekta Aleksandru Majić Skrbinšek, Univerza u Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Odjel za biologiju (+386 1 3203 336, aleksandra.majicskrbinsek@bf.uni-lj.si)

Kontakt: Slaven Reljić, sreljic@vef.hr
Web stranica: https://www.carnivoradinarica.eu/en/
Skip to content