Zavod za veterinarsku patologiju

Zavod za veterinarsku patologiju ima primarnu zadaću održavanje nastave iz veterinarske patologije u sklopu integriranog diplomskog studija za doktora veterinarske medicine na hrvatskom i engleskom jeziku, specijalističkih poslijediplomskih studija i doktorskog poslijediplomskog studija iz veterinarskih znanosti. Osim nastave, na Zavodu se obavlja znanstveno-istraživački rad te stručno dijagnostički postupci.

Osnivanje Zavoda za patološku anatomiju vezano je s osnivanjem Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Rad Zavoda započeo je imenovanjem prvog predstojnika 20.11.1921. godine, dr. Ljudevita Juraka, koji je ujedno bio i prvi nastavnik za predmet Opća i specijalna patološka anatomija.

Zavod za veterinarsku patologiju obavlja stručnu djelatnost koja obuhvaća obdukcije domaćih, divljih, egzotičnih i laboratorijskih životinja (godišnje oko 300 razudbi na zahtjev veterinara ili vlasnika te 700 za potrebe studentskih vježbi, kod čega se uzorkuje oko 4200 uzoraka za histopatološku pretragu). Rutinski se obavljaju patohistološka (godišnje oko 4200 uzoraka organa s obdukcije te 1000 biopsiranih uzoraka; ukupno oko 8000 hematoksilin-eozin preparata i 600 preparata diferencijalnih bojenja), citološka (godišnje oko 700 uzoraka, 2500 preparata), imunohistokemijska (godišnje oko 1000 preparata) i imunocitokemijska (godišnje oko 100 uzoraka) pretraga na uzorcima koji su izuzeti na samom Zavodu prilikom obdukcije životinja ili uzorcima s obdukcije ili biopsiranim uzorcima koji su dostavljeni s Klinika Veterinarskog fakulteta ili vanjskih veterinarskih organizacija.

Zavod za veterinarsku patologiju od 2016. godine registrirani je trening centar ECVP (European College of Veterinary Pathologists) za pripremu kandidata prilikom izlaska na certificirani ECVP ispit. Voditelj trening centra je izv. prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, DECVP, dr. med. vet. Trenutno su u treningu na Zavodu dva rezidentna iz veterinarske patologije.

Osim nastavne i stručne djelatnosti na Zavodu se obavlja kontinuirani znanstveni rad te djelatnici Zavoda sudjeluju u istraživanjima u sklopu brojnih projekata kao voditelji ili suradnici pri čemu se dominantno radi istraživanju neoplastičnih i zaraznih bolesti domaćih, egzotičnih, laboratorijskih i divljih životinja.

Željko Grabarević, prof. dr. sc.

redoviti profesor, trajno zvanje
Željko Grabarević

Branka Artuković, prof. dr. sc.

redovita profesorica
Branka Artuković

Andrea Gudan Kurilj, izv. prof. dr. sc.

izvanredna profesorica
Andrea Gudan Kurilj

Marko Hohšteter, izv. prof. dr. sc.

Predstojnik; izvanredni profesor
Marko Hohšteter

Ana Beck, izv. prof. dr. sc.

izvanredna profesorica

Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann, doc. dr. sc.

docent
Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann

Lidija Medven Zagradišnik, dr. med. vet.

asistentica
Lidija Medven Zagradišnik

Doroteja Huber, dr. sc.

asistentica
Doroteja Huber

Mirela Babok

Ured
Mirela Babok

Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine

Opća veterinarska patologija
Specijalna veterinarska patologija
Osnove molekularne patologije i histologije tumora
Dijagnostička veterinarska citologija

Doktorski studij

Morfogeneza zaraznih i invazionih bolesti peradi
Veterinarska onkologija
Patomorfologija bolesti okoliša, toksikoloških i bolesti prehrane
Osnove imunohistokemijske tehnike
Osnove patologije cirkulatornih poremećaja
Patogeneza zaraznih i parazitskih bolesti
Imunopatologijske bolesti domaćih životinja
Bolesti na staničnoj razini
Genetske bolesti životinja

Veterinary Studies in English

General veterinary pathology
Special veterinary pathology

Molekularna patologija hemangiosarkoma u pasa

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:
Kontakt: doc. dr. sc. Ivan-Conrado Šoštarić Zuckermann; isostaric@vef.hr

Istraživanje genetske osnove morfoloških i bioloških osobina melanocitnih tumora pasa

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:
Kontakt: izv. prof. dr. sc. Marko Hohšteter; marko.hohsteter@vef.hr

Lipidi hrane, spol i dob u patogenezi metaboličkog sindroma – Diet Met Syn

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2017. - 2021.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Svrha projekta je bolje razumijevanje utjecaja hrane, spola i dobi na razvoj metaboličkog
sindroma te omogućiti nove pristupe prevenciji i liječenju metaboličkog sindroma
putem modifikacije prehrane, kao i bolje razumijevanje veze između kronične upale
izazvane pretilošću i tumora. Metabolički sindrom obilježava nekoliko metaboličkih
čimbenika rizika, uključujući rezistenciju na inzulin, dislipidemiju, prekomjernu
tjelesnu masu i hipertenziju. Poremećaj metabolizma lipida ključna je komponenta u
razvoju metaboličkog sindroma pa je i prevalencija metaboličkog sindroma povezana
sa stupnjem pretilosti. Stoga, promjene u sastavu hrane mogu biti važna strategija
za prevenciju metaboličkog sindroma i posljedičnih bolesti. Pretilost nastaje tijekom
dugotrajne pozitivne energetske ravnoteže koja potiče proupalni odgovor. Masne stanice
hipertrofiraju i stvaraju povećane količine proupalnih adipokina. Pojačano izlučivanje
proupalnih peptida potiče infiltraciju upalnih stanica kao što su makrofagi i limfociti
što rezultira promjenom mikrouvjeta u masnom tkivu. To uzrokuje kroničnu upalu i
pojačan dotok lipida iz masnoga tkiva u jetru, mišićno tkivo i gušteraču što rezultira
s glukotoksičnošću i lipotoksičnošću. Stanje kulminira pogoršanjem u inzulinskoj
signalizaciji, nereguliranom homeostazom glukoze i razvojem rezistencije na inzulin.
Kronična upala i rezistencija na inzulin danas su prepoznati kao bitni čimbenici kod
mnogih bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerova
bolest i tumori. U prvoj godini projekta objavljen je jedan rad u bazi Current Contents
i tri priopćenja na međunarodnim kongresima.

Kontakt: Kristina Starčević, kstarcevic@vef.hr
Web stranica: http://intranet.vef.unizg.hr/dietmedsyn/

Zainteresirani ste za studiranje na Veterinarskom fakultetu?

Više o programima