Zavod za veterinarsku patologiju

Zavod za veterinarsku patologiju ima primarnu zadaću održavanje nastave iz veterinarske patologije u sklopu integriranog diplomskog studija za doktora veterinarske medicine na hrvatskom i engleskom jeziku, specijalističkih poslijediplomskih studija i doktorskog poslijediplomskog studija iz veterinarskih znanosti. Osim nastave, na Zavodu se obavlja znanstveno-istraživački rad te stručno dijagnostički postupci.

Povijest Zavoda počinje osnivanjem Zavoda za patološku anatomiju što je vezano sa osnivanjem Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Rad Zavoda započeo je imenovanjem prvog predstojnika 20.11.1921. godine, dr. Ljudevita Juraka, koji je ujedno bio i prvi nastavnik za predmet Opća i specijalna patološka anatomija, te je osnovao i Muzej Zavoda za veterinarsku patologiju (https://expo.vef.hr/kategorija/zavod-za-veterinarsku-patologiju/).

Današnji Zavod za veterinarsku patologiju obavlja stručnu djelatnost koja obuhvaća sljedeće pretrage:

  • obdukcije domaćih, divljih, egzotičnih i laboratorijskih životinja (godišnje oko 300 razudbi na zahtjev veterinara ili vlasnika te 700 za potrebe studentskih vježbi, kod čega se uzorkuje oko 1000 uzoraka organa za histopatološku pretragu);
  • patohistološka (godišnje oko 1000 uzoraka organa s obdukcije te 3000 biopsiranih uzoraka; ukupno više od 10000 hematoksilin-eozin preparata i 600 preparata diferencijalnih bojenja);
  • citološka (godišnje preko 1000 uzoraka, oko 3000 citoloških preparata);
  • imunohistokemijska (godišnje oko 500 preparata);
  • imunocitokemijska pretraga (godišnje oko 100 uzoraka), i
  • PARR pretragu (uvedena u lipnju 2023. godine).

Više o stručnoj djelatnosti Zavoda možete pronaći na stranici Laboratorija za citologiju i histopatologiju.

 

Zavod za veterinarsku patologiju od 2016. godine registrirani je trening centar ECVP (European College of Veterinary Pathologists) za pripremu kandidata prilikom izlaska na certificirani ECVP ispit. Voditelj trening centra je prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, DECVP, dr. med. vet. Trenutno na Zavodu rade dva ovakva europska specijalista, a u treningu je jedan rezident iz veterinarske patologije.

Osim nastavne i stručne djelatnosti na Zavodu se obavlja kontinuirani znanstveni rad te djelatnici Zavoda sudjeluju u istraživanjima u sklopu brojnih projekata kao voditelji ili suradnici pri čemu se dominantno radi istraživanju neoplastičnih i zaraznih bolesti domaćih, egzotičnih, laboratorijskih i divljih životinja.

izv. prof. dr. sc. Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann, DECVP

Predstojnik, izvanredni profesor
Ivan-Conrado Šoštarić-Zuckermann, DECVP

prof. dr. sc. Branka Artuković

redovita profesorica
Branka Artuković

prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj

redovita profesorica, DECVP
Andrea Gudan Kurilj

doc. dr. sc. Doroteja Huber

docentica
Doroteja Huber

dr. sc. Lidija Medven Zagradišnik

poslijedoktorandica
Lidija Medven Zagradišnik

dr. sc. Dunja Vlahović

poslijedoktorandica
Dunja Vlahović

dr.med.vet. Ivana Mihoković Buhin

asistentica
Ivana Mihoković Buhin

Sandra Cujan

laborantica, Laboratorij za citologiju, histopatologiju i molekularnu patologiju
  • T: 01 2390 312

Sanda Bišćan Nedelkoski

laborantica
Sanda Bišćan Nedelkoski

Sanja Džaja

Laboratorij za citologiju, histopatologiju i molekularnu patologiju
Sanja Džaja

san. ing. Mirela Babok

Ured
Mirela Babok

Nenad Kudrnovski

bolničar, sekciona dvorana
Nenad Kudrnovski
  • T: 01 2390 318

Alen Roksa

bolničar, sekciona dvorana
Alen Roksa
  • T: 01/2390-318

Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine

Opća veterinarska patologija
Specijalna veterinarska patologija
Osnove molekularne patologije i histologije tumora
Dijagnostička veterinarska citologija

Doktorski studij

Morfogeneza zaraznih i invazionih bolesti peradi
Veterinarska onkologija
Patomorfologija bolesti okoliša, toksikoloških i bolesti prehrane
Osnove imunohistokemijske tehnike
Osnove patologije cirkulatornih poremećaja
Patogeneza zaraznih i parazitskih bolesti
Imunopatologijske bolesti domaćih životinja
Bolesti na staničnoj razini
Genetske bolesti životinja

Istraživanje epigenetičkih oznaka u animalnoj reprodukciji i razvoju

Izvori financiranja: Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicine, Medicinski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sufinanciran od EU fond za regionalni razvoj (ugovor KK.01.1.1.01.0008.), podjedinica Biomedicinsko istraživanje reprodukcije i razvoja.
Uloga ustanove: Partner
Kratki sažetak:
Kontakt: Voditelj: prof. dr. sc. Floriana Bulić-Jakuš, Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Kontakt: izv. prof. dr. sc. Marko Hohšteter; hohi@vef.unizg.hr

Molekularna patologija melanoma u pasa

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Trajanje: 2016.
Uloga ustanove: Prijavitelj
Kratki sažetak:

Istraživanje obuhvaća rtPCR analizu melanoma pasa kao nastavak istraživanja tumorskih proliferacijskih biljega koja je provedena metodom imunohistokemije. Istraživati će se ekspresija gena koji kodiraju sintezu molekula iz porodice ciklooksigenaza (COX2, EP1, EP2 i β1 intregrina) kao tumorskih čimbenika čija je značajnost u progresiji melanoma potvrđena kod ljudi. Osnovni cilj istraživanja je utvrđivanje moguće razlike u ekspresiji navedenih gena kod benignih i malignih melanocitnih tumor pasa. Glavni predviđeni troškovi obuhvaćaju sitnu opremu i potrošni matarijal za PCR analitiku. Očekivani doprinos je saznanje o značenju i ulozi navedenih tumorskih čimbenika što bi trebalo pomoći u razvoju novih terapijskih strategija.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Marko Hohšteter; hohi@vef.unizg.hr

Istraživanje tumorskih čimbenika iz Slug porodice u progresiji melanocitnih tumora pasa

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Trajanje: 2019.
Uloga ustanove: Prijavitelj
Kratki sažetak:

Istraživanje obuhvaća imunohistokemijsku (IHC) i RT-q PCR analizu melanocitnih tumora pasa, a nastavak je istraživanja tumorskih progresijskih biljega koje je provedeno metodom IHC analize te istraživanjem ekspresije gena koji kodiraju sintezu molekula iz porodice ciklooksigenaza (COX2, EP1, EP2) i β1 intregrina te STAT3 i CXCL12 kao tumorskih čimbenika čija je značajnost u progresiji melanoma potvrđena kod ljudi, a isti su se se geni potvrdili kao pojačano eksprimirani i u našim istraživanjima istih tumora pasa. Obzirom da je proces epitelno-mezenhimalne tranzicije važan u progresiji i migraciji tumorskih stanica željeli bismo utvrditi ulogu pojedinih IHC biljega i gena iz Snail porodice. Iz istraživanja humanih melanocitnih tumora je poznato da postoji razlika u ekspresiji nekih od ovih čimbenika ovisno o biološkom ponašanju tumora. Uspoređivati će se eventualne razlike u ekspresiji ovih gena kod različitih tipova melanocitnih tumora, njihovim morfološkim i IHC karakteristikama te utvrditi moguća povezanost s ekspresijom već prije istraženih gena PTGS,  ITGB1, STAT3 i CXCL12 te uzorcima nepromijenjenog tkiva kože i oralne sluznice pasa. Glavni predviđeni troškovi obuhvaćaju sitnu opremu i potrošni materijal za PCR i IHC analize. Očekivani doprinos je saznanje o značenju i ulozi navedenih proteinskih biljega i gena u patogenezi melanocitnih tumora što  bi trebalo pomoći u razvoju novih dijagnostičkih metoda i terapijskih strategija.

Kontakt: prof. dr. sc. Branka Artuković; abranka@vef.unizg.hr

Molekularna patologija hemangiosarkoma u pasa

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Trajanje: 2017.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Istraživanje će obuhvatiti histološku i PCR analizu hemangiosarkoma pasa. Napraviti će se retrospektivna analiza morfologije (histološkog tipa) tumora, a PCR-om će se istraživati mutacije gena RAS/RAF/MAPK signalnog puta (KRAS, NRAS, HRAS i BRAF). Glavni predviđeni troškovi obuhvaćaju sitnu opremu i potrošni materijal za PCR analizu. Očekivani doprinos ovoga istraživanja je saznanje o prisutnosti mutacija navedenih gena u hemangiosarkomima srca, slezene, jetre i pluća, utvrđivanje postotka tumora koji imaju mutacije navedenih gena te utvrđivanje eventualne razlike u postojanju mutacija obzirom na podrijetlo i tip primarnog tumora. Ove spoznaje doprinjeti će razumijevanju patogeneze hemangiosarkoma pasa te dati uvid u potencijalne proteine koji bi se dalje mogli istraživati u svrhu dijagnostike i ciljane tarpije hemangiosarkoma.

Kontakt: prof. dr. sc. Andrea Gudan Kurilj, DECVP; agudan@vef.unizg.hr

Istraživanje genetske osnove morfoloških i bioloških osobina melanocitnih tumora pasa

Izvori financiranja: Potpora Sveučilišta u Zagrebu
Trajanje: 2018.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Istraživanje obuhvaća genetske osnove morfoloških i bioloških osobina melanocitnih tumora pasa pomoću q-RT-PCR analize uzoraka ovih tumora, a nastavak je istraživanja tumorskih proliferacijskih biljega koje je provedeno metodom imunohistokemije analize te istraživanjem ekspresije gena koji kodiraju sintezu molekula iz porodice ciklooksigenaza (COX2, EP1, EP2)  i β1 intregrina kao tumorskih čimbenika čija je značajnost u progresiji melanoma potvrđena kod ljudi. Istraživati će se moguće razlike u ekspresiji gena STAT3 i CXCL12 te će se imunohistokemijski utvrđivati ekspresija SDF1 staničnog biljega. Iz dosadašnjih istraživanja na tumorima ljudi je poznato da su  STAT3 i CXCL12 geni koji sudjeluju u signalnom putu za aktivaciju molekula iz porodice ciklooksigenaza i integrina.  Uspoređivati će se eventualne razlike u ekspresiji ovih gena kod različitih tipova melanocitnih tumora, njihovim morfološkim i imunohistokemijskim karakteristikama te utvrditi moguća povezanost s ekspresijom već prije istraženih gena PTGS2 (prostaglandin-endoperoxide synthase 2) i  ITGB1 (beta 1 integrin) te uzorcima nepromijenjenig tkiva kože pasa. Također će se istraživati učinkovitost izolacije RNK iz parafinskih arhivskih uzoraka u odnosu na uzorke smrznutog tkiva dobivenih metodama bez i s korištenjem inhibitora enzima ribonukleaze. Na taj način će se utvrditi mogućnost korištenja arhivskih, u parafin uklopljenih uzoraka tkiva i tumora, za eventualne buduće RNK analize. Glavni predviđeni troškovi obuhvaćaju sitnu opremu i potrošni matarijal za PCR analitiku. Očekivani doprinos je saznanje o značenju i ulozi navedenih gena u patogenezi melanocitnih tumora što  bi trebalo pomoći u razvoju novih dijagnostičkih metoda i terapijskih strategija.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Marko Hohšteter; marko.hohsteter@vef.hr

Lipidi hrane, spol i dob u patogenezi metaboličkog sindroma – Diet Met Syn

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2017. - 2021.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Svrha projekta je bolje razumijevanje utjecaja hrane, spola i dobi na razvoj metaboličkog
sindroma te omogućiti nove pristupe prevenciji i liječenju metaboličkog sindroma
putem modifikacije prehrane, kao i bolje razumijevanje veze između kronične upale
izazvane pretilošću i tumora. Metabolički sindrom obilježava nekoliko metaboličkih
čimbenika rizika, uključujući rezistenciju na inzulin, dislipidemiju, prekomjernu
tjelesnu masu i hipertenziju. Poremećaj metabolizma lipida ključna je komponenta u
razvoju metaboličkog sindroma pa je i prevalencija metaboličkog sindroma povezana
sa stupnjem pretilosti. Stoga, promjene u sastavu hrane mogu biti važna strategija
za prevenciju metaboličkog sindroma i posljedičnih bolesti. Pretilost nastaje tijekom
dugotrajne pozitivne energetske ravnoteže koja potiče proupalni odgovor. Masne stanice
hipertrofiraju i stvaraju povećane količine proupalnih adipokina. Pojačano izlučivanje
proupalnih peptida potiče infiltraciju upalnih stanica kao što su makrofagi i limfociti
što rezultira promjenom mikrouvjeta u masnom tkivu. To uzrokuje kroničnu upalu i
pojačan dotok lipida iz masnoga tkiva u jetru, mišićno tkivo i gušteraču što rezultira
s glukotoksičnošću i lipotoksičnošću. Stanje kulminira pogoršanjem u inzulinskoj
signalizaciji, nereguliranom homeostazom glukoze i razvojem rezistencije na inzulin.
Kronična upala i rezistencija na inzulin danas su prepoznati kao bitni čimbenici kod
mnogih bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerova
bolest i tumori. U prvoj godini projekta objavljen je jedan rad u bazi Current Contents
i tri priopćenja na međunarodnim kongresima.

Kontakt: Kristina Starčević, kstarcevic@vef.hr
Web stranica: http://intranet.vef.unizg.hr/dietmedsyn/

Zainteresirani ste za studiranje na Veterinarskom fakultetu?

Više o programima

Skip to content