Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju

Zavod za Anatomiju počeo je s radom 13. studenoga 1919. predavanjem iz anatomije domaćih životinja te se taj dan svake godine obilježava kao dan Veterinarskoga fakulteta. Dvije godine kasnije osnovan je i Zavod za histologiju i embriologiju, a 1951. ova su se dva zavoda ujedinila u današnji Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju.

Danas se u Zavodu izvodi nastava četiri obvezna, jednog obveznog izbornog i osam izbornih predmeta. Od ak. god. 2016/2017. u okviru studija na engleskom jeziku izvodi se nastava istovjetna hrvatskom studiju. Nastavnici Zavoda voditelji su dvanaest predmeta doktorskog studija Veterinarske znanosti i voditelji su ili suradnici predmeta poslijediplomskih specijalističkih studija Sudsko veterinarstvo i Uzgoj i patologija egzotičnih kućnih ljubimaca.

Digitalni anatomski atlasi

Zbirka morfoloških preparata zaštićenih životinjskih vrsta

Instagram stranica „vef_hista“ 

Skenirani histološki preparati

Histologija i opća embriologija

(korisničko ime za studente: histologija, lozinka za studente: histologija)

Morfologija riba

(korisničko ime za studente: morfologijariba, lozinka za studente: histologijariba)

 

Znanstveni rad

-istraživanja sisavaca u Jadranskome moru kojima se prikupljaju podatci prvenstveno o populaciji dobrih dupina (Tursiops truncatus), a odnose se na njihovu brojnost, rasprostranjenost, sastav zajednica, gensku raznolikosti, prehranu, smrtnost, bolesti i utjecaje raznih antropogenih čimbenika (prof. dr. sc. M. Đuras)

– ihtiološka istraživanja, prvenstveno morfologije riba s ciljem utvrđivanja osnova za determinaciju vrste temeljem osteoloških razlika. Istraživanja su proširena na procese rasta i razvoja različitih ribljih vrsta te pojavnost deformacija koštanog sustava (prof. dr. sc. S. Kužir).

– istraživanja prijenosa glukoze i prijenosnika hranjivih tvari u tankom crijevu te mehanizama prijenosa tvari kroz stanične membrane, kao i istraživanja morfologije i histologije tankog i debelog crijeva u domaćih životinja (doc. dr. sc. M. Pavić)

– arheozoološka istraživanja koštanih ostataka životinja s različitih arheoloških lokaliteta i razdoblja od prapovijesti do novog doba, a u cilju boljeg razumijevanja suživota životinja i ljudi u prošlim vremenima (prof. dr. sc. T. Trbojević Vukičević)

– istraživanja iz područja neuroznanosti s ciljem boljeg razumijevanja razvoja i bolesti živčanoga sustava (doc. dr. sc. Ivan Alić)

-Istraživanje morfoloških značajki i enzimske aktivnosti probavnog sustava s ciljem utvrđivanja građe i funkcije probavnog sustava u različitih vrsta slatkovodnih i morskih riba (Lucija Bastiančić, dr. med. vet.)

-Istraživanje metode staničnih blokova iz uzoraka izljeva u pasa i mačaka kao dodatna tehnika standardnim citološkim razmazima u suradnji sa Zavodom za patofiziologiju i Zavodom za biologiju i patologiju riba i pčela (Lucija Bastiančić, dr. med. vet.)

-Istraživanja vezana uz histologiju divljih životinja – obrada tvrdih tkiva (uzorkovanje, fiksacija, demineralizacija – priprema demineraliziranih i nedemineraliziranih uzoraka za histološka bojenja), histološke metode bojenja za prikaz kosti i hrskavice, bojenje inkrementnih linija u zubima srne obične za određivanje dobi (Nikolina Škvorc, dr. med. vet.)

-Istraživanje vezano uz prikaz apoptotičnih stanica u rogovlju jelena običnoga koristeći TUNEL bojenje, specijalne metode bojenja kosti te elektronski mikroskop (doktorski rad – Nikolina Škvorc, dr. med. vet.)

Sva se znanstvena istraživanja i stručni rad provode uz sudjelovanje asistenata i studenata hrvatskog i engleskog studija.

U prizemlju Zavoda nalazi se novoobnovljena studentska učionica u kojoj studenti mogu učiti uz pomoć koštanih i konzerviranih preparata.

U sklopu Zavoda nalazi se vrlo vrijedan i raritetan osteološki muzej gdje je oko četrdesetak osteoloških eksponata raznih vrsta životinja, uključujući i kostur čovjeka. Svojom atraktivnošću muzej je sjajan primjer raznolikosti građe kostura različitih vrsta domaćih i divljih životinja. U zbirci su najbrojniji kosturi kopnenih životinja, a zastupljeni su i kosturi morskih sisavac, ptica, riba i gmazova.

U Zavodu se nalazi Osteološka zbirka riba (https://www.vef.unizg.hr/o-fakultetu/muzej/osteoloska-zbirka-riba/.) To je radna zbirka oformljena ponajprije za potrebe nastave s ciljem proširivanja znanja studenata iz područja morfologije riba. Idejni je začetnik prof. dr. sc. Zvonimir Kozarić a danas o Zbirci brigu vodi prof. dr. sc. Snježana Kužir. Zbirka sadrži više od 200 cjelovitih ili djelomičnih kostura zdravih, ali i patološki promijenjenih slatkovodnih i morskih riba. Kao takva jedinstvena je na području Republike Hrvatske. Temeljem osteološke Zbirke 2022. izrađena je Digitalna ihtiološka zbirka kao produkt suradnje znanstvenika Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju te Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela: https://expo.vef.hr/kategorija/ihtioloska-zbirka/

Zavod ima jedinstvenu zbirku 110 ulja na platnu autora Silvia Trapana. Većina slika prikazuje mikroskopsku građu tkiva i organa (od stanične morfologije do svih organskih sustava), dok neke prikazuju pojedine stadije embrionalnog razvoja. U zavodskoj zbirci nalaze se i embriološki trajni mokri preparati domaćih te divljih životinja (konj, govedo, svinja, ovca, pas, mačka, kunić, jelen obični, srna obična, gušter). Povijesnoj vrijednosti zavodske zbirke doprinose davno korišteni mikroskopi, histološke mape i histološki preparati. Zbirka je digitalizirana u sklopu projekta Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i unaprjeđenje integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine uz primjenu HKO-a na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. https://www.vef.unizg.hr/o-fakultetu/muzej/vef-expo/

Obavlja se stručni rad u području zaštite morskih sisavaca sudjelovanjem u provedbi nacionalnog Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih i ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morske kornjače, morski sisavci i hrskavične ribe), te se izrađuju godišnja nacionalna izvješća za Međunarodnu komisiju za kitolov (IWC) i nacionalna izvješća u okviru provođenja Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (sporazum Accobams).

U Laboratoriju za molekularnu dijagnostiku održava se dio laboratorijskih vježbi predmeta Molekularna biologija i genomika u veterini na hrvatskom i engleskom jeziku u okviru Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, predmeta Molekularna biologija u veterini u okviru Doktorskog studij Veterinarske znanosti te  predmeta Odabrana poglavlja iz animalne fiziologije i toksikologije za studente Stručnog diplomskog studija Poljoprivreda, usmjerenja Održiva i ekološka poljoprivreda Veleučilište u Križevcima.

Laboratorij za histologiju, histokemiju i imunohistokemiju je znanstveno-nastavni laboratorij s primarnom namjenom izrade histoloških preparata za potrebe nastave studenata Integriranog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Veterinarske medicine te obuku i samostalan rad znanstvenika Veterinarskog fakulteta. U Laboratoriju se mogu izrađivati preparati klasičnom metodom parafinskih blokova (rezani na mikrotomu SLEE MEDICAL GMBH) te preparati smrznutih rezova (rezanih na kriotomu THERMO SHANDON). Unatrag dvije godine, u nastavu predmeta Histologija i opća embriologija/Histology with General Embryology, uz preparate obojene rutinskom Hemalaun – eosin metodom (AESCHT i sur., 2010.), uvedeni su novi preparati obojeni diferencijalnim metodama bojenja u cilju prikazivanja različitih tkivnih struktura te upoznavanja studenata s mogućnostima koje im pružaju histološke tehnike. Uvedene metode su: bojenje za prikaz okoštavanja (modificirana metoda, prof. Z. KOZARIĆ), Mallory trikromno bojenje za kolagena vlakna (ŠVOB, 1974.; SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.), Masson trikromno bojenje za kolagena vlakna (SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.), May – Grünwald – Giemsa bojenje za krvne razmaze (metoda po PAPPENHEIMU), Nissl bojenje za Nisslova tjelešca (SUVARNA i sur., 2019.), Retikulinsko bojenje (Retikulin kontrast komplet, Biognost), Toluidin blue za mastocite (LUNA, 1968.; SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.), Verhöeff – Van Gieson bojenje za elastična vlakna (SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.). U cilju znanstvenih istraživanja, osim osnovnih metoda, primjenjuju se dodatne histološke i histokemijske tehnike: PAS, AB-PAS, SBB i Oil red O, bojenje po Schmrolu, Lillie-Fulmer i Masson-Fontana. Na inicijativu asistentice Lucije Bastiančić, dr. med. vet. usavršene su tehnike za dokaz enzima: azo metoda za detekciju aktivnosti alkalne fosfataze (LOJDA, 1979.), azo metoda za detekciju aktivnosti aminopeptidaze (SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.), azo metoda za detekciju aktivnosti kisele fosfataze (modificirana metoda, PEARSE, 1968.), azo metoda za detekciju aktivnosti nespecifične esteraze (modificirana metoda, PEARSE, 1968.). Na inicijativu asistentice Nikoline Škvorc, dr. med. vet., uvedene su još dvije metode: Villanueva bojanje za koštano tkivo (SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.), te Von Kossa srebrni test (SHEEHAN i HRAPCHAK, 1980.). U Laboratoriju su unatrag tri godine boravili studenti našeg studija, studenti na međunarodnoj razmjeni te doktorandi s Veterinarskog fakulteta (obuka u laboratorijskom radu) kao i znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva. Ostvarene su suradnje s Institutom Ruđer Bošković kroz jedno istraživanje te sudjelovanje u dva projekta (prof. dr. sc. Snježana Kužir). Voditeljica Laboratoija: prof. dr. sc. Snježana Kužir (e-mail: kuzir@vef.unizg.hr), laborantica: Nada Crnogaj (e-mail: ncrnogaj@vef.unizg.hr), radno vrijeme: svaki radni dan 7:00 – 15:00.

 

prof. dr. sc. Martina Đuras

Predstojnica; redovita profesorica
Martina Đuras

prof. dr. sc. Damir Mihelić

redoviti profesor, trajno zvanje
Damir Mihelić

prof. dr. sc. Srebrenka Nejedli

redovita profesorica, trajno zvanje
Srebrenka Nejedli

prof. dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević

redovita profesorica u trajnom izboru
Tajana Trbojević Vukičević

prof. dr. sc. Snježana Kužir

redovita profesorica
Snježana Kužir

doc. dr. sc. Mirela Pavić Vulinović

docentica
Mirela Pavić Vulinović

doc. dr. sc. Ivan Alić

docent
Ivan Alić

dr. sc. Lucija Bastiančić

asistentica
Lucija Bastiančić

dr. med. vet. Denis Leiner

asistent
Denis Leiner

dr. med. vet. Kim Korpes

asistentica
Kim Korpes

dr. med. vet. Magdalena Kolenc

asistentica
Magdalena Kolenc

dr. med. vet. Nikolina Škvorc

asistentica
Nikolina Škvorc

dr. med. vet. Ante Plećaš

asistent
Ante Plećaš

dr. sc. Snježana Ćurković

viša stručna suradnica
Snježana Ćurković

univ. mag. med. vet. Zvonimir Budinšćak

Zvonimir Budinšćak

bacc. oec. Gordana Kovač

ured
Gordana Kovač

Vjekoslav Vukina

veterinarski tehničar

Nada Crnogaj

laborantica
Nada Crnogaj

Goranka Brestovec

tehnička suradnica II. vste
Goranka Brestovec

Robert Hrestak

veterinarski tehničar

Isabella Međimorec

tehnička suradnica II. vste

Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine

Anatomija s organogenezom domaćih životinja II.
Histologija i opća embriologija
Anatomija laboratorijskih životinja
Arheoozoologija
Klinička anatomija
Morfologija gmazova
Morfologija riba
Osnove anatomije dobrog dupina (Tursiops truncatus)
Osobitosti lokomocijskog aparata konja
Poredbena anatomija koštanog sustava
Bolesti i liječenje ptica – kućnih ljubimica, egzotičnih i laboratorijskih životinja
Anatomija s organogenezom domaćih životinja I.
Anatomija s organogenezom domaćih životinja III.

Doktorski studij

Funkcionalna morfologija peradi i pernate divljaci
Anatomija divljaci i pernate divljaci
Komparativna građa autopodija za potrebe veterinarske ortopedije
Anatomski, histološki i genetski pristup veterinarskoj forenzici
Embrionalne osnove kongenitalnih malformacija u domaćih životinja
Anatomija, biologija i patologija cetacea u Jadranskom moru
Primijenjene morfološke i molekularne metode u populacijskim istraživanjima morskih sisavaca
Komparativna morfologija lokomocijskog sustava kralježnjaka
Komparativna morfologija utrobnih organa kralježnjaka
Komparativna morfologija opticajnog sustava kralježnjaka
Komparativna morfologija živcanog sustava i osjetila kralježnjaka
Komparativna morfologija kože i njenih derivata kralježnjaka

Primjena cerebralnih organoida u otkrivanju tajni zdravog i oboljelog mozga

Izvori financiranja: Zaklada Adris
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Ciljevi ovog projekta su uspostaviti cerebralne organoide u suradnji Veterinarskog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i započeti istraživanja kojima je cilj otkrivanje molekularnih i morfoloških elemenata koji sudjeluju u poremećenom razvoju mozga osoba s Downovim sindromom.

Kontakt: doc. dr. sc. Ivan Alić, ialic@vef.unizg.hr, Ante Plećaš, dr. med. vet., aplecas@vef.unizg.hr

Unapređenje oporavilišta za divlje životinje na Veterinarskom fakultetu – WildRescueVEF

Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. –2020 (voditeljica doc. dr. sc. Maja Lukač, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Trajanje: 2021.-2023.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Zbog dugogodišnjeg iskustva u liječenju i dijagnostici bolesti egzotičnih i divljih životinja, te skrbi o istima u trajanju od 17 godina, Veterinarski fakultet odlučio je unaprijediti prostorne, tehničke i ljudske kapacitete postojećeg Oporavilišta za divlje životinje. Uređenjem vanjskih i unutarnjih prostora povećat će broj životinja o kojima će se moći skrbiti, a nabavom opreme omogućit će se unapređenje izvedbe veterinarskih zahvata čime će se smanjiti smrtnost, ili u slučaju nužnog usmrćivanja, patnja životinja. Stručnim usavršavanjem zaposlenika, omogućit će se prijenos znanja i svijesti o bioraznolikosti na studente, a organizacijom popularizacijskih radionica, materijala i web stranice edukacija i senzibilizacija javnosti.

Kontakt: prof. dr. sc. Martina Đuras, martina.duras@vef.unizg.hr; Kim Korpes, dr. med. vet., kkorpes@vef.unizg.hr; Magdalena Kolenc, dr. med. vet., mkolenc@vef.unizg.hr

Projekt e-Sveučilišta

Trajanje: 2022.-2025.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Naziv programa: e-Sveučilišta – CARNET

Cilj projekta: Postavljanje snimki (skenirani histološki preparati) na poslužiteljsko računalo, dijagnostika i prilagodba WiFi mreže. Edukacija studenata za pristup i korištenje snimki. Opremanje predavaonice interaktivnim ekranom s pripadajućem računalom i kamerom koji bi omogućio korištenje skenova tijekom predavanja i snimanja kratkih filmova (10 – 15 minuta) o složenijim dijelovima gradiva.

Projektni tim VEFUNIZG: prof. dr. sc. Snježana Kužir, Marko Poletto, dr. med. vet., Lea Bakić, mag. educ. philol. croat. et mag. bibl.

Biomolekule koje vežu metale i zdravstveni poremećaji kod slatkovodnih organizama izloženih industrijskom otpadu (METABIOM)

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost (voditeljica: dr. sc. Zrinka Dragun, Institut Ruđer Bošković)
Trajanje: 2020. – 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:
Cilj je ovoga projekta proširiti znanje o posljedicama zagađenja metalima u slatkovodnim ekosustavima primjenom dvaju slatkovodnih bioindikatora, štuke (Esox lucius), kao predstavnika ribljih vrsta, te školjkaša iz porodice Unionidae, iz ekološki značajne hrvatske rijeke Mrežnice, koja je u donjem dijelu svoga toka izložena otpadu nekoliko industrijskih postrojenja.

Informacije o onečišćenju riječne vode i sedimenta metalima povezat ćemo s informacijama o bioakumulaciji metala i promjenama koncentracija i aktivnosti nekoliko biomarkera (biomarkera općeg stresa, izloženosti metalima, antioksidativnog kapaciteta i oksidativnih oštećenja) u ribljim jetrima i probavnim žlijezdama školjkaša, kao njihovim glavnim metaboličkim i detoksikacijskim organima, te s informacijama o zdravstvenom stanju riba. Cilj je projekta i rasvjetljavanje sudbine metala u tkivima i stanicama riba i školjkaša, primjenom metalomičkog pristupa.

Pomoću triju HPLC tehnika (razdvajanja po veličini, anionske i kationske izmjene) u kombinaciji s HR ICP-MS-om, odredit ćemo raspodjele metala među citosolskim biomolekulama različitih veličina i naboja u jetrima štuke i probavnim žlijezdama školjkaša. Odabrane biomolekule koje vežu metale, koje bi mogle biti korištene kao biomarkeri izloženosti metalima ili biomarkeri učinaka metala, nadalje ćemo okarakterizirati i identificirati pomoću dviju metoda spektrometrije masa (MALDI-TOF-MS i LC-MS/MS).

Dobivene informacije vodit će prema boljem razumijevanju funkcija metala, njihove detoksikacije i mehanizama njihove toksičnosti. Značajan aspekt ovoga projekta bit će i procjena ekološkog statusa rijeke Mrežnice te prepoznavanje najugroženijih lokacija i najvažnijih zagađivala, što će pomoći nadležnim tijelima da osiguraju najučinkovitiju zaštitu kakvoće riječne vode, kao i očuvanje akvatičkog života ove rijeke.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Emil Gjurčević; emil.gjurcevic@vef.hr
Web stranica: https://www.irb.hr/Zavodi/Zavod-za-istrazivanje-mora-i-okolisa/Laboratorij-za-bioloske-ucinke-metala/Projekti2/Biomolekule-koje-vezu-metale-i-zdravstveni-poremecaji-kod-slatkovodnih-organizama-izlozenih-industrijskom-otpadu-METABIOM

Unapređenje suradnje između ribara i znanstvenika u svrhu uvođenja naprednih tehnologija označavanja ribolovnih alata, zaštite zdravlja riba i očuvanja okoliša

Izvori financiranja: Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Republika Hrvatska (voditelj: dr. sc. Damir Valić, Institut Ruđer Bošković)
Trajanje: 2020. – 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

Projekt Unapređenje suradnje između ribara i znanstvenika u svrhu uvođenja naprednih tehnologija označavanja ribolovnih alata, zaštite zdravlja riba i očuvanja okoliša prijavljen je u okviru natječaja Ministarstva poljoprivrede za dodjelu potpore u okviru mjere I.3. „Partnerstva između znanstvenika i ribara“ s ciljem poticanja prijenosa znanja između znanstvenika i ribara.

Kontakt: doc. dr. sc. Krešimir Matanović; kmatanov@vef.hr
Web stranica: https://seasky.com.hr/hr/home/

Život na rimskoj cesti: komunikacije, trgovina i identiteti na rimskim cestama u Hrvatskoj od 1 – 8 st. (CE UIP-2017-05-9768)

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost (voditeljica dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić, Institut za arheologiju)
Trajanje: 2019. – 2023.
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:
Kontakt: prof. dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević; tajana@vef.unizg.hr

Nutritivna modulacija metabolizma dokozaheksaenske kiseline kod dijabetičke dislipidimije

Izvori financiranja: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje: 2016. - 2019.
Uloga ustanove: prijavitelj
Kratki sažetak:

Sažetak:
Dokozaheksaenske kiseline (DHA) je važna masna kiselina čiji je biokemijski put sinteze dugo vremena bio nejasan. Trenutni model pretpostavlja kako nakon serije desaturacija i elongacija u endoplazmatskoj mrežici nastaje C24:6n3 koja odlazi u peroksisom gdje se jednim ciklusom ß-oksidacije skraćuje u 22:6n3 (DHA) i zatim odlazi natrag u endoplazmatsku mrežicu gdje bude esterificirana u odgovarajuće fosfolipide. Količinu DHA u plazmi i tkivima određuje unos masnih kiselina hranom, natjecanje za enzime između n3 i n6 linije masnih kiselina i endogeni metabolizam. Svi ovi čimbenici mogu biti promijenjeni tijekom dijabetesa. Međutim, složenost sinteze trenutno onemogućava točno predviđanje razine DHA u tkivima dijabetičnih životinja. U projektu ćemo istražiti učinak n3/n6 omjera lipida hrane i direktnog dodatka DHA kod dijabetesa tipa 1 i 2 na metabolizam DHA, oksidaciju u mitohondrijima i peroksisomima i DHA metabolom. Naša pretpostavka je dokazivanje da hranidbena modulacija može umanjiti učinak inzulina kod dijabetičke dislipidemija što može imati veliko značenje u tretmanu dijabetesa. Dodatno ćemo istražiti koji enzimi, uključeni u mitohondrijsku i peroksisomsku ß-oksidaciju, mogu biti regulirani lipidima hrane. Istraživanja će biti provedena na štakorima kojima će biti induciran dijabetes tipa 1 i 2 te će dobivati hranidbene tretmane s varirajućih razinama n3/n6 i povećanom koncentracijom DHA. Integriranje rezultata pokusa objasnit će promjene u koncentracijama DHA kod različitih tipova dijabetesa. Istraživanja na subcelularnoj razini omogućit će utvrđivanje učinka dijabetesa na mitohondrijsku i peroksisomsku ß-oksidaciju i metabolizam DHA. Istraživanje metaboloma DHA povezat će prehranu, dijabetes i bioaktivne produkte DHA. Naposljetku, podaci iz cjelokupnog projekta rezultirat će integracijom znanja i boljim razumijevanjem biosinteze DHA.

Kontakt: izv. prof. dr. sc. Tomislav Mašek
Web stranica: http://www-staro.vef.unizg.hr/dislipidha/index.htm

Plavi projekt

Izvori financiranja: Europski Socijalni Fond
Trajanje: travanj 2018 - rujan 2019
Uloga ustanove: partner
Kratki sažetak:

„Plavi projekt – doprinos razvoju programa društveno korisnog učenja na VFSZ-u“ odobren
je za financiranje u okviru poziva „Podrška razvoju partnerstava organizacija civilnog društva
i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja“. Poziv
je 2017. godine otvorio Europski socijalni fond u okviru Operativnog programa Učinkoviti
ljudski potencijali 2014. – 2020. Prijavitelj projekta je Udruga za zaštitu prirode i okoliša te
promicanje održivog razvoja Argonauta, Murter, a partneri su Veterinarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu (izv. prof. dr. sc. Martina Đuras – voditeljica projekta na VFSZ, dr. sc. Lada Radin –
koordinatorica projekta na VFSZ, izv. prof. dr. sc. Tomislav Gomerčić – suradnik, dr. sc. Maja
Lukač – suradnica) i Morski obrazovni centar, Pula.

Svrha ovog projekta jest omogućiti studentima Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
primjenu znanja stečenog tijekom studija kroz društveno korisne projekte koje će provoditi u
suradnji s organizacijama civilnog društva. Teme društvo korisnih projekata koje će provoditi
studenti iz područja su očuvanja morskih zaštićenih životinja. Ciljevi projekta su povećati broj
studenata aktivnih u rješavanju problema društvene zajednice i razvoj društveno korisnog
učenja na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kroz dugoročno partnerstvo s
Udrugom Argonauta i Morskim obrazovnim centrom Pula

Elementi projekta su: razvoj programa društveno korisnog učenja (DKU) na Veterinarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; pilot-provedba DKU-a; evaluacija pilot-programa DKU-a i
diseminacija rezultata projekta; promidžba i vidljivost; upravljanje projektom i administracija.
Ukupni troškovi projekta i odobreni iznos jest 1.004.727,31 kuna, a trajanje projekta je od travnja
2018. do rujna 2019. godine (18 mjeseci).

Kontakt: prof. dr. sc. Martina Đuras
Web stranica: https://www.facebook.com/plaviprojekt/

Zainteresirani ste za studiranje na Veterinarskom fakultetu?

Više o programima

Skip to content