Zavod za fiziologiju i radiobiologiju

Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb (FVM) is well established research institution in Croatia with more than 178 staff members who have excellent education and scientific experience. In order to conduct structural changes in veterinary medicine, scientists at FVM have accepted ERA Chair initiative, aiming at fostering structural changes, synergies between cohesion and research funding, and to raise research quality in the application of molecular technologies to international levels of excellence.

The project proposal aims to reinforce research performance of FVM through enhancing its capacities in molecular veterinary medicine, by attracting outstanding experienced researchers, transfer of knowledge and research potential, especially in the fields of proteomics and metabolomics.

The exchange of know-how and experience with esteemed outstanding experienced researchers will be accomplished through coherent set of measures: training, workshops and trans-national two-way secondments of research staff. The workshops on different aspects in molecular medicine organised in Zagreb and will mostly cover three chosen fields: comparative tumour analysis, post-genomic technology and wildlife research at the FVM departments. By the upgrading of its research performance and excellence FVM will improve performance in competitive research funding, prevent brain drain, enhance its competiveness and visibility in broader region and become internationally recognized partner.

The proposed activities should increase research performance in specific field of molecular veterinary medicine and FVM will be able to increase its involvement in international research projects with EU partners and to be better integrated into the ERA. The ERA Chair Initiative will be unique in croatian veterinary science with potential benefits for the broader research community and neighbouring countries.

Sažetak:
Dokozaheksaenske kiseline (DHA) je važna masna kiselina čiji je biokemijski put sinteze dugo vremena bio nejasan. Trenutni model pretpostavlja kako nakon serije desaturacija i elongacija u endoplazmatskoj mrežici nastaje C24:6n3 koja odlazi u peroksisom gdje se jednim ciklusom ß-oksidacije skraćuje u 22:6n3 (DHA) i zatim odlazi natrag u endoplazmatsku mrežicu gdje bude esterificirana u odgovarajuće fosfolipide. Količinu DHA u plazmi i tkivima određuje unos masnih kiselina hranom, natjecanje za enzime između n3 i n6 linije masnih kiselina i endogeni metabolizam. Svi ovi čimbenici mogu biti promijenjeni tijekom dijabetesa. Međutim, složenost sinteze trenutno onemogućava točno predviđanje razine DHA u tkivima dijabetičnih životinja. U projektu ćemo istražiti učinak n3/n6 omjera lipida hrane i direktnog dodatka DHA kod dijabetesa tipa 1 i 2 na metabolizam DHA, oksidaciju u mitohondrijima i peroksisomima i DHA metabolom. Naša pretpostavka je dokazivanje da hranidbena modulacija može umanjiti učinak inzulina kod dijabetičke dislipidemija što može imati veliko značenje u tretmanu dijabetesa. Dodatno ćemo istražiti koji enzimi, uključeni u mitohondrijsku i peroksisomsku ß-oksidaciju, mogu biti regulirani lipidima hrane. Istraživanja će biti provedena na štakorima kojima će biti induciran dijabetes tipa 1 i 2 te će dobivati hranidbene tretmane s varirajućih razinama n3/n6 i povećanom koncentracijom DHA. Integriranje rezultata pokusa objasnit će promjene u koncentracijama DHA kod različitih tipova dijabetesa. Istraživanja na subcelularnoj razini omogućit će utvrđivanje učinka dijabetesa na mitohondrijsku i peroksisomsku ß-oksidaciju i metabolizam DHA. Istraživanje metaboloma DHA povezat će prehranu, dijabetes i bioaktivne produkte DHA. Naposljetku, podaci iz cjelokupnog projekta rezultirat će integracijom znanja i boljim razumijevanjem biosinteze DHA.

Janjeće meso odlikuje se vrlo plemenitim okusom i mirisom te se navodi kao izvor biološki
vrijednih proteina, vitamina B-kompleksa i nekih minerala, lako je probavljivo te je izvanrednih
dijetetskih svojstava, no meso ima relativno visok udio masti (7,8 g / 100 g krtog mesa) i kolesterola
(78 mg / 100 g krtog mesa). U ovom projektu naše prethodno znanstveno dokazane preporuke
o sigurnom i djelotvornom uvođenju pripravka plemenite pečurke (PPP) u hranu za perad i
svinje ispitat ćemo na modelu janjeta (što dosad nije poznato) te pritom istodobno predstaviti
mogući tržišno novi proizvod (janjetine s nižim udjelima masti i kolesterola). U dosadašnjim
smo istraživanjima zapazili snižavanje koncentracije kolesterola i glukoze u serumu ispitivanih
ovaca hranjenih uz dodatak PPP-a, no je li isti učinak i na meso, nije poznato. S obzirom na
navedeno, cilj je ovoga projekta ocijeniti utjecaj dodatka PPP-a na kvalitetu mesa janjadi koje
bi onda bilo pogodno kao sirovina za proizvodnju funkcionalnih proizvoda koji se temelje na
inovativnim rješenjima u tehnološkim postupcima proizvodnje. Voditeljica projekta je prof. dr.
sc. Maja Popović sa Zavoda za veterinarsku biologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Suradnici:

Miljenko Šimpraga, Ana Shek Vugrovečki, Daniel Špoljarić, Bela Njari, Željka Cvrtila Fleck, Ivona Žura Žaja, Matko Kardum, Gordan Mršić, Lidija Kozačinski, Suzana Milinković Tur, Tomislav Mikuš, Ksenija Vlahović, Nina Poljičak Milas

https://www.inojanjetina.net/