Sveučilište u Zagrebu 
U sklopu manifestacije Noć muzeja 2020. s temom Velike obljetnice hrvatskih muzeja na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu posjetiteljima je bio omogućen obilazak i upoznavanje arhitektonske baštine Zvonimira Vrkljana te zanimljive muzejske građe na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju, Zavodu za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnju, Zavodu za veterinarsku patologiju, Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo, Zavodu za veterinarsku biologiju, Zavoda za lovstvo i divlje životinje te Klinike za porodništvo i reprodukciju. Ove godine je prikazan dosada najveći broj zbirki i eksponata na Veterinarskom fakultetu, a uključen je i dosada najveći broj Zavoda i Klinika.
Arhitektonska baština Zvonimira Vrkljana na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1935. – 1961.) pripremljena je u prostorima upravne zgrade Veterinarskog fakulteta gdje se javnost mogla upoznati s total-dizajnom arhitekta Zvonimira Vrkljana. Naime, Veterinarski je fakultet primjer integriranog ostvarenja jednoga arhitekta, od urbanističkog sklopa do uređenja interijera i cjelokupne opreme. Za posjetitelje je otvorena Dvorana za sjednice koja je i danas opremljena izvornim namještajem koji je dizajnirao Z. Vrkljan. Također, u hodnicima ispred Dekanata, ispred Zavoda za veterinarsku biologiju, u amfiteatru te u predavaonici Zavoda za fiziologiju i radiobiologiju posjetitelji su mogli vidjeti postav dijela sačuvane opreme koji potpisuje isti arhitekt.
Zavod za veterinarsku patologiju posjetiteljima je otvorio svoju muzejsku zbirku koja se sastoji od oko 3000 preparata patološki promijenjenih organa različitih životinjskih vrsta, humanih organa, konkremenata, stranih tijela i nakaza. Zanimljivost muzeja su i bolesti životinja koje su danas iskorijenjene u Hrvatskoj, poput sakagije, tuberkuloze te slinavke i šapa. Osnivač muzeja i prvi predstojnik Zavoda za veterinarsku patologiju bio je prof. dr. sc. Ljudevit Jurak, humani patolog koji je u muzej donio i preparate iz humane medicine, koji se također mogu vidjeti u sklopu eksponata muzeja. Muzej se po svojem bogatstvu eksponata sigurno može svrstati u red najvećih patološko-anatomskih zbirki u Europi, ne samo po broju nego i po zastupljenosti mnogih rijetkih slučajeva patologije domaćih životinja, poput urođenih deformacija (nakaza). Najstariji izložak patoloških promjena potječe iz 1923. godine. Na tako obilnom patoanatomskom i histološkom materijalu postupno su se obučavali stručnjaci, veterinarski patolozi, koji su stvorili osnovu ne samo patološke anatomije i histologije na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu nego i osnovu za poslije osnovane fakultete u Sarajevu, Ljubljani i Beogradu.
U zbirci Zavoda za sudsko i upravno veterinarstvo nalaze se stari instrumenti pomoću kojih su naši stariji kolege dijagnosticirali ili liječili različite bolesti životinja. Tu su i najstarije diplome naših kuršmida, medicinara – veterinara. Treba spomenuti i vrijedne knjige koje posebnu pozornost zaslužuju zbog svoje starosti kao i prve ozbiljne knjige pisane na hrvatskom jeziku autora naših kolega. Uz sve navedeno u zbirci se nalaze i najstariji zakonski propisi vezani za veterinarsku djelatnost.
Zavod za uzgoj životinja i stočarsku proizvodnju izložio je modele goveda, konja, svinja, ovaca i koza izrađenih od gipsa i bronce. Dio modela izradio je poznati hrvatski kipar Robert Frangeš Mihanović. Tu su i modeli kokoši, gusaka, pataka, pura, golubova i zečeva izrađeni tehnikom prepariranja i punjenja te kolekcija perja i krzna, odnosno vune ovaca. Muzejska zbirka Zavoda izložila je i oblik tehnologije „Veterinarska platforma za 21. stoljeće“ kao digitalnog medija za inovacije i digitalnu budućnost u veterinarskoj medicini. Prikazane su i muzejske slike iz bogate arhive Zavoda koje su posjetiteljima omogućile istinski doživljaj prikaza izvornih pasmina goveda, konja, ovaca i koza, svinja te peradi sredinom 20. stoljeća koje su unazad sto godina obitavale na području Republike Hrvatske.
Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju ove je godine za posjetitelje otvorio gotovo cijelu zgradu, izloživši zbirku kostura domaćih i divljih kralježnjaka (Anatomski muzej) koja prikazuje raznolikost koštanog sustava kralježnjaka te zbirku kostura morskih sisavaca. Prikazane zbirke pomažu studentima veterinarske medicine u svladavanju gradiva vezanog za koštani sustav. Otvorena je i sekcijska dvorana izgrađena davne 1948. u sklopu izgradnje druge zgrade sjevernoga krila Veterinarskoga fakulteta u koju se uselio Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju. U dvorani se održavaju vježbe anatomske sekcije domaćih životinja već dugi niz godina, a posjetitelji su mogli zauzeti studentska mjesta i tako se upoznati s načinom učenja anatomije nekada i danas. Po prvi puta otvoren je amfiteatar kojeg je projektirao, kao i ostatak fakulteta, prof. Vrkljan koji je ideju za izgradnju ove predavaonice dobio iz rimskih arena. Ovdje su posjetitelji mogli testirati svoje znanje iz anatomije domaćih životinja u obliku kviza. Na zadnjem katu bila je prikazana zbirka histoloških mikroskopa i popratne opreme koja sadrži 6 različitih generacija svjetlosnih mikroskopa, opremu za izradu histoloških preparata, kutije za histološke preparate te ručno izrađene ormare za pohranu histoloških mapa. Posjetitelji su sami mogli zaviriti u mikroskop te uz stručno vodstvo istražiti kako su studenti svladavali gradivo iz mikroskopske građe organizma davne 1921., a kako to čine danas. Također, mogli su razgledati oko 65 uljnih platna koje je izradio laborant Silvio Trapan s prikazima mikroskopske građe raznih tkiva i organa, a koja se nalaze duž hodnika drugoga kata Zavoda.
Zavod za veterinarsku biologiju odao je počast prof. dr. sc. Ivi Horvatu prikazavši malen dio njegova rada na Veterinarskom fakultetu od 1947. do 1963. godine prikazom dijela zbirke sjemenja biljnih zajednica. Posjetiteljima je također bila prikazana zbirka kostiju zvijeri Hrvatske, koja je po prvi puta bila dostupna javnosti. Zbirka je nastajala je tijekom prethodnih 40 godina kao rezultat znanstvenog rada djelatnika Zavoda koji se bave očuvanjem i istraživanjem velikih zvijeri u Hrvatskoj. Zavod je organizirao dvije radionice. Radionica “Vuk-pas – rođaci?“ bila je interaktivna radionica u kojoj su posjetitelji upoznati sa sličnostima i razlikama vuka i psa. Radionica “Kemijska imobilizacija velikih zvijeri” prikazivala je javnosti jedan od načina kemijske imobilizacije divljih životinja. Radionica je bila natjecateljske forme, odnosno posjetitelji su mogli sakupljati bodove gađanjem strelice za uspavljivanje životinja u metu medvjeda.
Klinika za porodništvo domaćih životinja po prvi je puta otvorila svoja vrata posjetiteljima. Ova Klinika navodi se već u Uredbi o osnivanju Veterinarske visoke škole u Zagrebu od 31. kolovoza 1919. godine. Izložba koja je Klinika prikazala predstavlja instrumentarij koji je korišten prilikom teških poroda te carskih rezova domaćih životinja kao i suhi i mokri preparati fetusa i novorođenčadi svih vrsta domaćih životinja. Uz prikaz najčešćih malformacija koje nastaju tijekom života u maternici, prikazani su i fetusi u kritičnoj fazi, kada su pobačaji najčešći. Zbirka također posjeduje i mrtvorođenu novorođenčad kao i one novorođene životinje koje su rođene žive, ali je malformacija s kojom su došle na svijet nespojiva s prelaskom iz pasivnog života u maternici u aktivni život u vanjskom svijetu. Uz svaki preparat nalazi se objašnjenje da li je bio moguć prirodni porod ili je porod dovršen carskim rezom, uz kratko obrazloženje kako i zašto je došlo do predmetne malformacije.
Zavod za lovstvo i divlje životinje je također po prvi puta predstavljen javnosti. Zavod je izložio zbirku dermopreparata i lubanja sisavaca i ptica hrvatskih šuma. Posjetitelji su mogli upoznati kunu, jazavca, tvora, dabra, lasicu i puha, životinje koje su nam svima “poznate” no vrlo ih često ne znamo međusobno razlikovati. Posjetiteljima je prikazano koliko vrsta puhova živi u Hrvatskoj, koju vrstu kune mogu susresti u gradu, te kako se razlikuju mala i velika lasica. Prilikom Noći muzeja također je napokon ispravljena najveća zabluda dječje književnosti – srna i jelen nisu mama i tata Bambija!
Kao i prošle godine, studenti su bili vrlo aktivni. Udruga Studenata Veterinarske Medicine „Equus“ u studentskim prostorijama je organizirala mini zimsku verziju izložbe „Reptilomanija+“ na kojoj su uz gmazove izložili glodavce i kuniće, te omogućili fotografiranje s nekim vrstama neobičnih kućnih ljubimaca u zimskom ugođaju. Studenti članovi Uredništva znanstveno-stručnog časopisa studenata veterinarske medicine “Veterinar”, koji je utemeljen davne 1938. godine, izložili su vrijedne primjerke ovoga časopisa od prvoga broja do danas. Brojni studenti također su volontirali kao vodiči posjetitelja kroz sve opisane zbirke izložene na Veterinarskom fakultetu.
Posebno nas veseli da smo i ove godine vrata našeg fakulteta otvorili posjetiteljima s njihovim kućnim ljubimcima, tako da su večernju šetnju s ljubimcem mogli spojiti s ugodnim druženjem na Veterinarskom fakultetu.
S ponosom možemo ustvrditi da je za vrijeme manifestacije Veterinarski fakultet posjetilo oko 1500 evidentiranih posjetitelja, čime je ova Noć muzeja dosada najposjećenija. Brojni posjetitelji nisu krili svoje zadovoljstvo viđenim te su najavili svoj ponovni dolazak i sljedeće godine.
Na kraju, koordinatorice izložbe zahvaljuju se svim vrijednim suradnicima i sudionicima manifestacije Noći muzeja Veterinarskog fakulteta bez kojih prikazanih zbirki ne bi ni bilo ili bi bile zaboravljene.
Koordinatorice
dr. sc. Doroteja Huber i Kim Korpes, dr. med. vet.
