Priopćenje Veterinarskog fakulteta o važnosti mjera kontrole za suzbijanje Afričke svinjske kuge

Priopćenje Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o važnosti mjera kontrole za suzbijanje Afričke svinjske kuge – biosigurnost, rizici i preporuke

 

U okviru provedbe Naredbe o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge Ministarstva poljoprivrede u Republici Hrvatskoj od 23. lipnja 2023. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključen je u provedbu mjera svojim stručnim i znanstvenim doprinosom. Kao bitnu odrednicu u pojavi epizootija Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu navodi pravovremenu komunikaciju sa zainteresiranom javnosti.

Izv. prof. dr. sc. Vladimir Stevanović i prof. dr. sc. Ljubo Barbić voditelji i djelatnici Virološkog laboratorija Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iskusni stručnjaci u istraživanju mnogobrojnih virusnih zaraznih bolesti životinja pojasnili su moguće nedoumice oko afričke svinjske kuge. Što je je uopće afrička svinjska kuga, koje rizike nosi te zašto se i koje mjere suzbijanja  doista u cijelosti moraju primijeniti, kao i koje su moguće posljedice neprovođenja istih mjera za svinjogojstvo, gospodarstvo, ali i svakodnevni život.

U nastavku donosimo intervju u cijelosti, objavljen u listu 24 sata dana 28.09.2023. OVDJE

„U nizu informacija koje su prisutne u medijskom prostoru, mišljenja smo da treba dodatno pojasniti što je uopće afrička svinjska kuga, koje rizike nosi te zbog čega i koje mjere suzbijanja se doista u cijelosti moraju primijeniti, kao i koje su moguće posljedice neprovođenja mjera za svinjogojstvo, gospodarstvo, ali i svakodnevni život upozoravaju izv. prof. dr. sc. Vladimir Stevanović i prof. dr. sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Obojica profesora dugogodišnji su voditelji i djelatnici Virološkog laboratorija Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji imaju iskustva s istraživanjem mnogobrojnih virusnih zaraznih bolesti životinja.

– Afrička svinjska kuga je virusna bolest za koju nema cjepiva, čiji uzročnik se izrazito lako prenosi i ekstremno je otporan u okolišu što sve zajedno značajno ograničava mogućnosti suzbijanja. Iz tog razloga može se, na žalost, suzbiti isključivo eutanazijom svih svinja na područjima na kojima se virus pojavi uz sve popratne mjere. Razumijemo potpuno emocionalne reakcije uzgajivača i javnosti, socijalne te tradicijske i kulturološke probleme, no kao stručnjaci moramo upozoriti da, ako širenje kuge ne suzbijemo i bolest ne stavimo pod nadzor, u pitanje možemo dovesti ne samo izvoz određenih proizvoda nego i slobodu kretanja koju smo ostvarili nedavnim ulaskom u Schengenski prostor.

Ovakve drastične mjere su doista znanstveno osnovane jer je poznato da se bolest širila doslovce minimalnom količinom odbačenih ostataka proizvoda podrijetlom od zaraženih svinja koje ne moraju nužno očitovati kliničke znakove u trenutku klanja. Također je poznato da lešine uginulih životinja koje nisu adekvatno zbrinute mogu biti izvor infekcije i dulje od godinu dana u okolišu. Ističu da su ovo sve razlozi zbog čega je nužno cjelovito i striktno provođenje mjera suzbijanja. Dodatni problem predstavlja i mogućnost vrlo lakog prijenosa virusa vozilima, odjećom ili obućom što sve zajedno u slučaju nekontroliranog širenja bolesti može dovesti i do propisivanja mjera kontrole i ograničavanja prometa ne samo mesa i proizvoda od svinja nego i kontrole vozila pa čak i ljudi u prekograničnom prometu.

– Trebaju li nam opet granične kontrole? To nam doista ne treba jer će ugroziti čitavo gospodarstvo – sve izvoznike, turizam, vratit će nas sto koraka unatrag, napominju veterinarski stručnjaci. Kako dodaju, tek smo počeli osjećati blagodati Schengena, i doista ne treba sve opet stavljati na kocku, a mogli bi, ako kugu ne suzbijemo. Kažu takve mjere ovise o Europskoj komisiji, ali prije svega o nama i našim postupanjima.

– Mnogi pitaju zašto se mora eutanazirati i „zdrave“ svinje. Ako životinja izgleda „zdrava“, ne znači da nije zaražena, ona je možda u inkubaciji, dakle ima prisutan virus u tkivima, ali još nije očitovala kliničke znakove. Spremimo li njezino meso u zamrzivač, i izvadimo ga za dvije, tri ili pet godina, a ostatke bacimo u okoliš, virus će opet krenuti u nekontrolirano širenje. Virus može biti u svemu, pa čak i u salami jer preživljava salamurenje i dimljenje. Nije opasan za ljude no kolat će, i uzrokovati ogromnu smrtnost svinja te vratiti ovu priču na početak. Zato je važno bolest suzbiti što ranije, potpunom provedbom nužnih mjera, kako ne bi u vjetar bacili sve što je uloženo, zaključuju stručnjaci.

Također ističu da dosadašnje ogromne gospodarske štete i udarac svinjogojstvu su još uvijek male u usporedbi s mogućim posljedicama ulaska virusa na velike farme. U tom slučaju ne bi bila ugrožena samo tradicionalna proizvodnja nego bi doista došli u situaciju da u potpunosti ostanemo bez svinjogojstva u Republici Hrvatskoj. Ovakav scenarij pod svaku cijenu trebamo izbjeći, a veterinarska služba Republike Hrvatske za to ima znanje i kapacitet. Međutim, ističemo da uz sve uloge veterinarske struke nužna i podrška svih drugih službi kao i potpuna suradnja s uzgajivačima i svim ostalima čiji je doprinos značajan, poput primjerice lovaca.