Sveučilište u Zagrebu 
Na svečanoj sjednici Fakultetskoga vijeća 15. studenoga 2019. u Velikoj predavaonici Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je monografija 100 godina Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1919. – 2019. glavnog urednika prof. dr. sc. Željka Pavičića. Monografiju su predstavili recenzenti prof. dr. sc. Vesna Vučevac Bajt, akademici Željko Cvetnić i Dražen Matičić te prof. dr. sc. Krešimir Babić i glavni urednik prof. dr. sc. Željko Pavičić.
Prof. dr. sc. Vesna Vučevac Bajt naglasila je da je monografija svojim impozantnim izgledom, opsegom i kvalitetom najiscrpnije djelo te vrste koje je dosad napisano u Hrvatskoj iz područja veterinarstva. Ona ima 340 stranica teksta, 120 tabličnih prikaza te 440 slikovnih prikaza, fotografija, preslika dokumenata i drugih priloga, a podijeljena je u četiri cjeline. U prvoj cjelini, Povijest, opisana je opća povijest koja obuhvaća razdoblje od 1919. pa sve do Bolonjskog procesa 2004. godine. Drugu cjelinu čini Suvremena povijest koja govori o Fakultetu od 2005. godine do danas. Treća cjelina, Odjeli, prikazuje četiri odjela s ustrojbenim jedinicama i njihovim općim podacima, nastavnom, znanstvenoistraživačkom i stručnom djelatnošću te ostalim aktivnostima. Četvrta cjelina, Životopisi, donosi životopise 88 zaslužnika Fakulteta, koji su svojim radom pridonijeli njegovu razvoju i prepoznatljivosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kao poseban dio priloženi su Dodaci, koji čitatelje upoznaju s određenim tematskim područjima, kao i cjelokupnom nastavnom, stručnom i ostalom literaturom zaposlenika, a na samom su kraju Literatura, Ključne riječi i Kratice, što je nužan dodatak za lakše snalaženje i praćenje teksta. Urednik se pobrinuo da monografija bude objavljena i u elektroničkom izdanju u koje je uvršten popis svih diplomiranih studenata, od prve promocije 1923. do 2019. godine, kao i popis veterinara koji su doktorirali i magistrirali na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Monografija ima povijesno značenje za razvoj veterinarstva, jer se iz opisa pojedinih zavoda i klinika iščitava razvoj veterinarske struke u Hrvatskoj kao i potrebe rada veterinara na terenu te se istodobno uviđa kako su u pojedinim razdobljima razvoj struke i organizacija veterinarstva ovisili o političkim zbivanjima u Hrvatskoj. Kako je monografija izvorno djelo, koje opisuje osnutak i razvoj Fakulteta u dugom razdoblju od 1919. do 2019. godine, osim stručnog ima i opće društveno značenje i iznimno je vrijedan doprinos hrvatskoj povijesti, napose hrvatskoj veterinarskoj povijesti, te svjedoči o općem kulturnom i drugom stanju u Hrvatskoj u opisanom razdoblju.
Akademik Željko Cvetnić osvrnuo se na dugu povijest Fakulteta latinskom izrekom Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života i glasnica starine. Prema poznatim podacima nakon završetka Velikog rata i nestanka Austrougarske Monarhije u Hrvatskoj su 1918. bila su samo 132 veterinara, a većina stanovništva bavila se poljoprivredom i stočarstvom. Zato je jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko veterinarstvo osnivanje Visoke veterinarske škole prije točno sto godina u Zagrebu. Zahtjevan je i dugotrajan bio razvoj Fakulteta, kao i teškoće prouzročene različitim društvenim, političkim i vrlo često ljudskim čimbenicima u kojima je fakultet živio, djelovao, razvijao se i na kraju opstao. Bilo je razdoblja nepredvidivih zastoja i uspona, no neosporan je njegov kontinuiran razvoj, opravdanost osnivanja i postojanja te današnja važnost kao najvažnije veterinarske institucije u Republici Hrvatskoj. Od samih početaka trajala je borba – za prostore, kadar, financije, status, ravnopravnost i opstojnost. Iznimno su zanimljivo opisana dramatična događanja koja su trajala godinama, a to je borba protiv preseljenja Fakulteta u Beograd. Iznimno je važno dostignuće izgradnja Fakulteta. Od početka je vidljiva težnja za izgradnjom te preseljenjem Fakulteta iz Savske ceste 16 na današnju lokaciju. To je bio dugoročan sustavan proces, od 1935. do 1962., u kojemu su se mijenjali čelnici fakulteta, ali ideja je na kraju realizirana.
Godine 1933., prof. dr. Josip Ježić, voditelj Zavoda za mikrobiologiju i higijenu Veterinarskoga fakulteta u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede u Beogradu osnovao je Veterinarsku eksperimentalnu stanicu – današnji Hrvatski veterinarski institut. Organizirao je prvo cijepljenje protiv bjesnoće i slinavke i šapa u Jugoslaviji. Prvi je iz Jugoslavije 1935. sudjelovao na sastanku Međunarodnog ureda za epizootije u Parizu prikazavši referat o imunoprofilaksi bjesnoće, što je temeljio na vlastitim istraživanjima.
Vrednovanje Europske udruge ustanova za veterinarsku naobrazbu iznimno je velik uspjeh Fakulteta. Veterinarski je fakultet prva sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koja se podvrgnula vrednovanju, 1998., i time pokazala želju da slijedi europske norme, a 2003. uvršteni smo na popis pozitivno ocijenjenih veterinarskih učilišta. Pokretanje studija na engleskom jeziku 2016. novi je i važan iskorak u razvoju Fakulteta. O međunarodnom ugledu posvjedočila je ove godine i 32. godišnja skupština EAEVE-a.
Akademik Dražen Matičić rekao je da ova monografija svojom materijom i opsegom nikoga iz veterinarske profesije ne može ostaviti ravnodušnim. Razvoj veterinarske profesije i obrazovne misije Fakulteta u različitom društvenom i ekonomskom okruženju zanimljivo su štivo za sve čitatelje te ujedno dobra prilika za mlade nastavnike ove institucije da na temelju rada zaslužnika Veterinarskog fakulteta razumiju svoju misiju u izgradnji boljeg društva i ugleda doktora veterinarske medicine u vrlo kompetitivnim vremenima koja dolaze.
Prof. dr. sc. Krešimir Babić istaknuo je značenje akademika Zvonimira Vrkljana za gradnju Fakulteta i njegov doprinos u arihtekturi grada Zagreba. Opisao je i ulogu Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju u razvoju Fakulteta te se osvrnuo na generacije nastavnika koji su neumorno radili na prepoznatljivosti Fakulteta u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Na kraju je čestitao glavnom uredniku i svim suradnicima na iznimno uloženom trudu u pripremi i objavi djela.
Glavni urednik prof. dr. sc. Željko Pavičić naveo je da je rad na monografiji započeo u studenome 2016., kad je prihvatio prijedlog novoizabranog dekana prof. dr. sc Nenada Turka da bude glavni urednik publikacije kojom će se obuhvatiti i okruniti sto godina Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dekanovo povjerenje bila je osobita čast, velik izazov u njegovoj dosadašnjoj profesionalnoj karijeri, ali i odgovornost da zajedno sa suradnicima priredi djelo u skladu s razinom kvalitete koju Fakultet danas ima u nacionalnom i međunarodnom visokoškolskom obrazovnom sustavu. Izazov je bio još veći što je na samome početku dogovoreno da se objave dva zasebna dijela, odnosno monografije na hrvatskom i engleskom jeziku. S obzirom na to da su od početka planirane dvije monografije, nije bilo previše vremena na raspolaganju, pa je ubrzo načinjen sadržajni koncept i izrađen predložak teksta po kojemu je prvi tim suradnika započeo s pripremom cjeline o osnivanju i dosadašnjem radu zavoda i klinika Fakulteta. Neki od njih su poslije radili i na drugim cjelinama monografije. Osim dužnosti glavnog urednika, prof. dr. sc. Ž. Pavičić napisao je cjelinu o povijesti Fakulteta od 1919. do 2004., te je autor i suautor ostalih poglavlja monografije, uključujući i suvremenu povijest Fakulteta, od uvođenja Bolonjskog procesa 2005. pa do danas.
Pisanje monografije dovršeno je u studenome 2018., dakle dvije godine nakon što se započelo s radom. Uslijedila je priprema skraćenog teksta, prijevod, lektura, prijelom i tisak na engleskom jeziku, što je završeno u svibnju 2019. godine. Usporedo se uređivalo i hrvatsko izdanje, koje je završeno u listopadu ove godine.
S obzirom na broj nastavnog i nenastavnog osoblja koji su bili dio tima u pripremi monografije, naglasio je da je njezino objavljivanje kolektivni poduhvat i ujedno potvrda snage i identiteta našega fakulteta. Stoga je zahvalio svim suradnicima, autorima, kolegama i studentima što su posljednje tri godine neumorno radili na ovom projektu te ga uspješno priveli kraju na ponos svih koji su stvarali ovaj fakultet.
Na kraju predstavljanja dekan prof. dr. sc. Nenad Turk uručio je priznanje glavnom uredniku prof. dr. sc. Željku Pavičiću za izniman doprinos u pisanju, pripremi i objavi monografije, prof. dr. sc. Krešimiru Severinu za tehničko uređenje te Željani Klječanin Franić, prof. za lekturu monografije.
U ponedjeljak 18. studenoga dekan prof. dr. sc. Nenad Turk u Dvorani za sjednice, uz prigodnu zdravicu, zahvalio je svima koji su sudjelovali u pisanju i pripremi materijala za izradu monografije te je autorima poglavlja i voditeljici Središnjega fakultetskog arhiva Editi Francišković, dipl. oec. dodijelio zahvalnice i autorski primjerak monografije.
Za kraj citirajmo recenzenticu prof. dr. sc. Vesnu Vučevac Bajt: “Ova monografija s velikom preciznošću opisuje razdoblje od sto godina. Obrađene cjeline većeg broja autora, zahvaljujući velikoj sposobnosti glavnog urednika, iznimno su dobro ujednačene, iznesene u narativnoj formi, u pregnacijskom stilu, s jasnim izričajem. U faktografskom iznošenju činjenica tekst dobiva puno značenje na osnovi opisa sadržaja pojedinih zavoda i klinika i drugih obrazovnih jedinica (poligona) kojima je izražena determiniranost razvoja Fakulteta. Djelo je cjelovit prikaz hrvatske veterinarske povijesti i vrijedan kulturni doprinos našoj zemlji.”
Glavni urednik monografije
prof. dr. sc. Željko Pavičić
Monografija: 100 godina Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
