Sveučilište u Zagrebu 
UČITI I NAUČITI
Za prošlogodišnje izdanje VETERINARA – znansteveno – stručni časopis studenata veterinarske medicine zamolili smo dvije uspješne studentice s našeg fakulteta da pokušaju približiti svim ostalim studentima kako izgleda njihov plan za učenje, kako se pripremaju za učenje, koje metode koriste za motivaciju te što za njih znači aktivan konstruktivan proces samoregulacije učenja. U nastavku donosimo njihovu priču…
- Here we go again…
P: Valentinaa, čekaju nas ispiti.
V: Ajme da, sutra bi fakat trebale početi učiti.
P: Da, moramo isprintati sve skripte koje imamo.
V: Može, neka svaka onda nauči prvih 30 stranica pa ćemo ih zajedno ponoviti na kavi ili na kameri.
P: Dogovoreno i sretno nam bilo!
Pri samoj pomisli na ispitne rokove, svima se diže kosa na glavi, ali otkrile smo načine kako učenje ne mora nužno biti mučenje. Dobra organizacija vremena uz slaganje rasporeda i skupljanje materijala preduvjet su za kvalitetno spremanje ispita. Prije početka učenja, vrlo je važno skupiti sve materijale (skripte, knjige, prezentacije) prema kojima ćemo spremati ispit kako bi mogli procijeniti koliko će nam trebati vremena. Osim toga, savjeti kolega sa starijih godina mogu nas usmjeriti na što je potrebno obratiti pozornost prilikom učenja pojedinih kolegija te nam mogu reći kako i koliko su spremali određeni ispit.
Pronalazak mjesta za učenje predstavlja vrlo važnu ulogu pri kvalitetnom učenju, a ono ovisi od studenta do studenta. Nekome to može biti vlastita soba u tišini, drugome knjižnica koja pruža dodatnu motivaciju zbog toga što se oko njega „sve pari od znanja“. Učiti se može i na terasi, u dnevnom boravaku, vrtu ili bilo kojem mjesto gdje smo smireni i fokusirani. Ukoliko ste osoba koja voli timski rad, možete učiti s nekim.
Metakognicija, kao svjesna kontrola vlastitih kognitivnih procesa, omogućava nam korištenje raznih tehnika i strategija pri učenju i pripremanju ispita. Početna strategija je planiranje pri kojemu možemo koristiti tehnike kao što su određivanje cilja, dijeljenje na podzadatke, određivanje rokova izvedbe i utvrđivanje koraka izvedbe. Druga strategija je nadgledanje koje uključuje tehnike samoprovjeravanja naučenog, praćenja oscilacija pažnje i praćenje razumijevanja odgovaranjem na pitanja.
Mi funkcioniramo na principu dogovora da svaka zasebno nauči dio gradiva koji smo si prethodno „zacrtale“ i kasnije tijekom dana ili sljedeći dan zajedno ponovimo to što smo naučile. Na taj način se aktivno slušamo zbog čega možemo jedna od druge naučiti ono što je nekoj promaklo. Odlazak na kavu nam je idealan način za takvo učenje jer spajamo ugodno s korisnim pri čemu se dijelom odmaramo, a onda se „bacamo na posao“.
- Stvarno više ne mogu!
P: Meni se stvarno ne da više učiti…
V: Daj, nismo učile danas ni 5 minuta kak se spada.
P: Ja mislim da danas fakat nije moj dan!
V: Hahahah Petra… Uglavnom svaki dan nije tvoj dan.
Mislimo da je bitno da studenti shvate da postoje dani kada nemamo motivacije ni volje za učenjem, što je potpuno normalno. U takvim situacijama pametnije je predahnuti, kvalitetno se odmoriti i nastaviti sljedeći dan budući da učenje bez koncentracije i volje nikada ne „urodi plodom“. Kava s prijateljima, šetnja sa psom, trening, izlet ili odlazak na rođendan neki su od načina kako se psihički i fizički odmoriti, a vjerujemo kako je odmor uz procesiranje velike količine informacija nužan. Princip „uči kad ti se uči“ nama se pokazao vrlo efikasnim, ali to vrijedi samo u situacijama kada smo na vrijeme krenule spremati ispit. Ukoliko student krene s učenjem za ispit par dana prije istoga, učenje će biti površno, stresno i nekvalitetno te će rezultirati time da sve što si naučio „ispari iz glave“ u trenutku kad izađeš s ispita. Iako je kolegija mnogo i ponekad je teško kvalitetno naučiti svaki, bitno je shvatiti da učimo za budućnost, a ne za prolaz na ispitu.
Aktivan konstruktivan proces samoregulacije učenja kojim studenti postavljaju ciljeve učenja i potom nastoje nadgledati, regulirati i kontrolirati svoja ponašanja, kogniciju i motivaciju u skladu s tim ciljevima može nam pomoći u trenutcima slabije motivacije. Samoregulirano učenje zasniva se na uspostavi korektivne povratne petlje, koja se sastoji od praćenja vlastitog ponašanja i okolinskih uvjeta, usporedbi sa željenim ponašanjem i reagiranja na opaženo stanje.
3. Sinoć sam opet legao jutros
P: Daj mi molim te slikaj šta si zapisivala na onom predavanju kad me nije bilo.
V: Može, koje je to bilo?
P: Ono vikend nakon vef partija. Nisam uspjela ni dvije rečenice zapisat od umora, a ne razumijem neke stvari s prezentacije.
V: Hahahaha znam, ja sam se isto jedva natjerala i užasno sam gladna bila. Ako ništa drugo, isplatilo se jer je parti bio odličan kao i uvijek.
Tri popodne je, gladan si, umoran, kruli ti u želucu i već si na šestoj kavi i sve što želiš je ići kući, ali imaš još predavanje i nakon toga izborni kolegij. Vjerujemo da je ovo situacija u kojoj se svatko od nas našao već bezbroj puta. Znamo da je teško i zamorno, ali praćenje nastave tijekom semestra na kraju se ipak isplati. Vođenje bilješki tokom predavanja, seminara i vježbi može nam u budućnosti olakšati učenje za ispit jer se sa određenim pojmovima ne susrećemo prvi put. Prisjećanje pokusa s vježbi, anegdota profesora s predavanja i terenskih nastava mogu nam učiniti kolegij zanimljivijim te gradivo pristupačnijim. Kada zapneš na nekom dijelu gradiva, često pomaže prisjetiti se da li se nešto slično dogodilo tvojem ljubimcu ili nekome koga poznaješ kako bi si približio i bolje razumio ono što učiš. Također, zahvaljujući stalnom pristupu LMS-u možemo lako pristupiti već položenim kolegijima i prisjetiti se nečega što nam je potrebno za spremanje trenutnog ispita.
Reguliranje kao treća metakognitivna strategija omogućava nam korištenje korisnih tehnika kao što su poznavanje pojedinih tehnika učenja, fleksibilno odbacivanje neefikasnih tehnika učenja, kontrola ometanja i anksioznosti te građenje povjerenja u vlastito mišljenje.
- Umjesto Netflixa, ciklus limunske kiseline na Youtubeu
P: Ne mogu nikako zapamtiti sve procese.
V: Našla sam super video di je pojašnjeno sve. Više sam danas kopala po internetu nego učila.
P: Okej, pošalji mi pa pogledam. Idem sad dalje učiti pa nemoj slat poruke jer ću uključiti aplikaciju da mi raste stablo i štopa vrijeme učenja.
Postoje dani kada sva slova postanu ista, a knjiga je toliko pošarana da se više u njoj ne možemo snaći. U tada naizgled bezizlaznim situacijama, u pomoć stiže moderna tehnologija. Između ostalog, mnogi studenti preferiraju vizualno učenje. Youtube nam omogućava pronalaženje korisnih videa koji mogu jednostavnije prikazati procese u tijelu ili bolesti koje trenutno učimo. Aplikacije za učenje kao što su Plantie – Stay focused, Forest – Your Focus Motivation, mogu nas natjerati da se maknemo od mobitela (što je u današnje vrijeme jako teško) i motivirati. Odličan je osjećaj kada na kraju dana vidiš koliko si sati učio te ispunio svoje ciljeve za taj dan. Kod suhoparnih kolegija, koji se baziraju na učenju isključivo pojmova i njihovih definicija, aplikacija Quizlet može biti od pomoći. Izrada kartica s pojmovima na jednoj strani, a s definicijom na drugoj omogućava nam samoprovjeru znanja.
V: Užasno mi se spava, nemrem više…
P: Aj idemo na Teams na kameru da se malo ispitamo pa nakon toga idemo spavat.
MS teams je nama bio, a i dalje je od velike pomoći jer nam je omogućio zajedničko ispitivanje i ponavljanje gdje god se nalazile. U trenutcima umora i manjka motivacije, međusobno bodrenje omogućilo nam je nastavak učenja, a auditivno učenje olakšalo pamćenje informacija slušanjem druge osobe.
- Živi bili pa vidjeli
P: Hoćemo na kavu sutra prije ispita?
V: Može, da se malo smirimo prije.
P: Da, idem sad pogledat seriju pa spavat.
V: Tak i ja, kaj smo naučile smo naučile!
P: Istina, nema smisla sad ostajati budan do pola noći i ponavljati…
V: Šta ćeš obući sutra?
P: Traperice, majicu i sako, tak da ako padam, padam sa stilom!
Ponavljanje već naučenog gradiva je ključan dio procesa učenja te način ponavljanja ovisi od studenta do studenta. Netko voli ponavljat čitajući, netko na glas dok neki vole međusobno ispitivanje s kolegama ili kombinaciju svega navedenog. Međusobno ispitivanje može biti jako korisno jer slušajući drugu osobu možemo naučiti nešto novo ili lakše zapamtiti nešto što nam je teško. Kod nas je princip sljedeći. Jedna drugoj postavljamo pitanja i aktivno slušamo odgovore. Na kraju svakog odgovora slijedi pitanje: „Imaš li što za nadodati?“ . Na ovaj način druga osoba može dodati nešto što smatra važnim, a da osoba koja odgovara nije spomenula. Velika prednost ovakvog ponavlja jest ta da vježbamo i svoje govorne sposobnosti te spremamo gotove rečenice za ispit tako da one zvuče smisleno. Ukoliko ste više vizualni tip osobe, čitanje je možda bolja opcija ponavljanja. Naš savjet je da prilikom ponavljanja koristite neku drugu boju od one kojom ste podvlačili gradivo prilikom učenja. Na taj način možete uočiti detalje koji su vam promakli. Večer prije ispita savjetujemo da zatvorite sve knjige, skripte, bilježnice i laptop. Upalite film ili seriju, pojedite nešto fino i pravac „u krpe“. Budimo realni, šta ste naučili ste naučili te histerično učenje večer prije ispita neće biti od neke koristi. Također, ne savjetujemo da ostajete budni do kasno u noći jer nećete dobiti adekvatnu količinu sna te ćete na ispit doći umorni, nekoncentrirani i vrlo vjerojatno s glavoboljom. Možda vam od pomoći može biti da se „sredite“ za ispit kako bi vam poraslo samopouzdanje.
Za kraj, naš savjet je da prije samog ispita odete s kolegom/ama ili sami na kavu, malo se zafrkavate i probate na ispit otići koliko toliko smireni. Ukoliko ispit ne prođe planirano i nažalost, padnete, sjetite se da tko nije pao barem jednom ispit nije ni studirao te da rečenica „ima rokova“ uvijek vrijedi.
I tako, dođemo na faks i mislimo… veni, vidi, vici…
Idemo… per aspera ad astra…
6 godina govorimo… carpe diem…
Ali, potrebna su…acta, non verba…
Jer… tempus fugit…
A na kraju ipak… omnia mea mecum porto…
Sapienti sat!
Valentina Kos i Petra Ricijaš, studentice Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
