Zavod za bolesti peradi s klinikom

Povijest

Potreba za cjelovitim razmatranjem problema u proizvodnji peradi na Veterinarskom se fakultetu pojavljuje još davne 1931. godine kada prof. dr. Stjepan Plasaj predlaže da se izabere nastavnik za to područje. Eminentni stručnjaci fakulteta ponovno 1961. godine pokreću to pitanje i predlažu da se pristupi cjelovitom tretiranju peradarstva s nastavne i sa znanstvene strane. No, Zavod za patologiju peradi u uzgoju i proizvodnji osnovan je je tek 21. veljače 1969. godine, a prvi je nastavnik bio prof. dr. Milan Kralj. Od osnutka pa sve do 1992. godine Zavod usko surađuje s Centrom za peradarstvo, kada se on pripojio Hrvatskom veterinarskom institutu. U skladu s proširenjem djelatnosti i razvojem znanosti 2005. godine mijenja se ime zavoda u Zavod za bolesti peradi s klinikom.

Godine 1992. Zavod se proširuje te je, osim dobro uređenog prostora za pokusnu perad, organiziran i prateći laboratorij za uglavnom bakteriološke i serološke pretrage. Spoznajama da veterinar u tijeku svog redovitog školovanja nije poučen o bolestima ptica različitim od domaće peradi (kućnih ljubimaca), a da su to životinje koje se vrlo često dovode u veterinarsku ambulantu na pregled, uređuje se novi prostor u kojemu je i službeno 2002. godine otvorena Ambulanta za ptice, prva specijalizirana ambulanta takve vrste u Hrvatskoj. Iste je godine uređen i opremljen sredstvima projekta Laboratorij za molekularnu dijagnostiku virusnih bolesti ptica i domaće peradi, a 2006. godine i Laboratorij za klamidije, koji je 2010. godine akreditiran.

Znatan doprinos djelovanjem u znanstvenim udrugama dali su prof. dr. sc. Hrvoje Mazija (World Veterinary Poultry Association, WVPA), koji je zbog svojih zasluga u toj udruzi ušao i u kuću slavnih (Hall of honour of the WVPA) te prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić (World Poultry Science Assocation, WPSA), koja je od 2018. godine i predsjednica Europske federacije WPSA.

Znanstveni rad

Izniman doprinos zaposlenika Zavoda u vrlo širokom području znanstvenog djelovanja ostvaren je u domaćim i međunarodnim znanstvenoistraživačkim projektima. Istraživanja se provode uglavnom u timskom radu, proučavajući virusne i bakterijske bolesti domaće peradi te ptica i ostalih egzotičnih kućnih ljubimaca ili onih što žive slobodne u prirodi. Djelatnici zavoda svoj su znanstveni doprinos dali i istražujući djelovanja mnogih ljekovitih pripravaka, kao i dodataka hrani za perad. Prvi međunarodni projekt ostvaren je suradnjom sa SAD-om 1986. godine proučavajući djelovanje E. coli na respiratorni sustav purana. Otada pa do danas djelatnici Zavoda sudjelovali su u ukupno 15 međunarodnih projekata. Od domaćih projekata osobito su bili važni oni financirani od Ministarstva znanosti, a vodili su ih svi nastavnici zavoda. To je rezultiralo i vrlo bogatim publiciranjem znanstvenih radova, pri čemu se osobito ističu oni s visokim čimbenikom odjeka, većinom publicirani kao rezultat međunarodne suradnje. Nastavnici redovito sudjeluju na domaćim i međunarodnim skupovima predstavljajući svoj znanstveni rad. Također se ističe i njihov doprinos u organiziranju domaćih, ali i važnih međunarodnih znanstvenih skupova.

Stručni rad

Zapažene rezultate Zavod postiže i u stručnoj djelatnosti. vlastitim laboratorijima se izdvajaju, identificiraju i tipiziraju izolati različitih mikroorganizama, ponajprije vezanih za bolesti peradi i drugih ptica, ali i onih vezanih uz gmazove. Pri Zavodu je i službeni i referalni Laboratorij za klamidije, akreditiran 2010. godine u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Osnutak Ambulante pri Zavodu 2002. godine, specijalizirane za bolesti ptica i ostalih egzotičnih kućnih ljubimaca, unaprijedio je nastavu, ali i poboljšao ugled Veterinarskog fakulteta. Nastavnici Zavoda provode i trajnu edukaciju za veterinare organizacijom različitih radionica i tečajeva (edukacija o postupcima cijepljenja, suzbijanja salmoneloze, klamidioze, klinička  obrada egzotičnih kućnih ljubimaca, mikročipiranje).

Poseban doprinos zaposlenika u promicanju Zavoda i Veterinarskog fakulteta bio je izražen u inovatorstvu. U tom je području rada ostvareno nekoliko priznanja i nagrada te su realizirana četiri patenta. Glavni pokretač tih aktivnosti bio je prof. dr. Hrvoje Mazija, koji je za svoje zasluge u inovatorstvu 1995. godine odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle te 2005. godine proglašen Vitezom inovatorstva Belgije (Merit of invention).