Veterinarski fakultet na 17. Festivalu znanosti u Tehničkom  muzeju „Nikola Tesla“

Veterinarski fakultet i ove će godine sudjelovati na 17. Festivalu znanosti, dijelu koji se održava u Tehničkom  muzeju „Nikola Tesla“. Na temu „BOJE U VETERINARSKOJ MEDICINI“ naši kolege nastavnici pripremili su niz interaktivnih radionica u kojima ćete imati priliku sudjelovati dana 10. 4. 2019. od od 16-18 sati.

 

1. Radionica „BOJE HERBARIJA“ – voditelj prof. dr. sc. Maja Popović

Opis radionice: U okviru radionice “Moj herbarij” posjetitelji će se upoznati sa tehnologijama izrade herbarije tijekom proteklih 100 godina. Također tijekom radionice suvremenom metodom posjetitelji će moći izraditi svoj herberij u bojama veterinarske medicine.

2. Radionica „BOJE U REPRODUKCIJI PASA“ – voditelj izv. prof. dr. sc. Martina Lojkić

Opis radionice. Sudionicima će biti omogućeno gledanje citoloških briseva rodnice kuja u različitim fazama spolnog ciklusa pod mikroskopom, identificiranje tipa stanica, određivanje optimalnog vremena parenja, te pregled nativnog i obojanog preparata sperme pasa. Isto tako, sudionici će biti upoznati s osnovama nasljeđivanja i saznati kako je moguće da se od dva crna roditelja dobije svjetlo štene.

3. Kviz (igra znanja) „NIJE PUB KVIZ, NEGO KVIZ IZ ANATOMIJE i IZIOLOGIJE“ – voditelj dr.sc. Mirela Pavić

Opis radionice: Nakon uspješnog i intrigantnog prošlogodišnjeg izdanja kviza „Nije pub kviz, nego kviz iz anatomije“, ove smo godine odlučili proširiti tematiku kviza i na fiziologiju. Anatomija i fiziologija, kao temeljna znanja veterinarske medicine, ali i medicine općenito, su usko povezani te je potrebno znanje obiju disciplina kako bi se razumjelo funkcioniranje organizma. Ovogodišnji kviz „Nije pub kviz, nego kviz iz anatomije i fiziologije“ je tipičan kviz znanja sličan onima koji se održavaju navečer po lokalima s dvije bitne razlike… Prvo, nagrade nam nisu pivo. Drugo, kviz nije iz općeg znanja i kulture nego iz anatomije i fiziologije. Kako je ovogodišnja tema Festivala znanosti „Boje“, tako će paleta pitanja na kvizu biti vezana za šarolikost struktura u anatomiji i fiziologiji. Pitanja će biti grupirana u laka, srednje teška i genijalno vrlo teška pitanja i ovisi o natjecateljima koja će se pitanja koristiti. Iako glavna nagrada nije pivo, pobjednike „Nije pub kviz, nego kviz iz anatomije i fiziologije“ očekuje (utješna) nagrada. Izađi iz okvira i sudjeluj u kvizu jer boje nisu samo elektromagnetski valovi valne duljine između 380 i 760 nanometara.

4. Radionica „DEMONSTRACIJA TRAŽENJA ŽIVOTINJE POMOĆU RADIOSIGNALA (TELEMTRIJA)“ – Zavod za veterinarsku biologiju – voditelj prof. dr. sc. Josip Kusak

GPS tehnologija nije sasvim zamijenila VHF radio praćenje, nego je ono i dalje korišteno kao pomoćni sustav GPS-a. Svaki GPS uređaj za praćenje u pravilu ima i VHF sustav. Stoga je vještina određivanja položaja izvora VHF radio-signala u prostoru potrebna i danas. Metoda određivanja lokacije u prostoru temeljem radio signala zove se trijangulacija. Za trianguiranje radio signala potrebno je imati VHF radio prijemnik, usmjerenu VHF antenu, kompas, kartu i/ili GPS uređaj, te program koji će izračunavati lokaciju izvora VF radio signala. Lokacija (koordinate) izvora radio signala računaju se temeljem smjerova (najmanje tri) VHF signala određenih korištenjem VHF radio prijemnika i usmjerene antene, te izmjerenih pomoću kompasa

5. Radionica „NATJECANJE U GAĐANJU PUHALJKOM ZA KEMIJSKU IMOBILIZACIJU“ – Zavod za veterinarsku biologiju – voditelj prof. dr. sc. Josip Kusak

Opis radionice: U svrhu istraživanja, potrebno je ponekad uhvaćenu divlju životinju privremeno uspavati (narkoza). Davanje narkotika treba provesti sa sigurne udaljenosti. Jedan od načina sigurne primjene narkotika je upotreba puhaljke kojom se sa udaljenosti od 5-10 metara ispuhuje strelica sa narkotikom. U strelici treba biti pripremljena doza sredstva za uspavljivanje koja odgovara vrsti i masi životinje. Gađa se određeni dio tijela životinje, a prvenstveno je to stražnjica i gornji dio stražnje noge. Ako taj dio tijela nije vidljiv i dostupan, tada se može gađati i u plećku, te u krajnjoj nuždi samo gornji dio vrata. Ostali dijelovi tijela, radi položaja vitalnih organa i/ili premalog sloja mišića se ne smiju gađati.

6. Predavanje „ISTRAŽIVANJE MORSKIH SISAVACA U JADRANU“ – izv. prof. dr. sc. Tomislav Gomerčić

Sažetak predavanja: Kitovi su sisavci koji su se prije 50 milijuna godina vratili životu u moru. Zbog toga su morali steći razne prilagodbe koje su se odrazile na njihov izgled, fiziologiju i način življenja. U Jadranskom moru živi ili je živio jedini tuljan Sredozemlja i više vrsta kitova i dupina. Istraživanja sisavaca u Jadranskom moru započela su krajem 80-tih godina 20. stoljeća na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Istraživanja koja se  provode uključuju istraživanja živih životinja u njihovom staništu, ali
i postmortalni pregled svih dostupnih lešina. Istražuje se njihova  brojnost, rasprostranjenost, sastav zajednica, genska raznolikost,  prehrana, smrtnost, bolesti, bioakumulacija onečišćivača okoliša te
utjecaj raznih antropogenih čimbenika. Dobivenim se rezultatima koriste  državne ustanove prilikom donošenja odluka o upravljanju ovim zaštićenim  životinjama.

 

* – RADIONICE SU PREDVIĐENE ZA VANJSKI PROSTOR (DVORIŠTE MUZEJA)