Sveučilište u Zagrebu 
Dana 24. siječnja 2020. godine u Velikoj predavaonici Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je promocija sveučilišnog udžbenika Dobrobit životinja urednika prof. dr. sc. Željka Pavičića i doc. dr. sc. Marija Ostovića. Udžbenik su predstavili dekan prof. dr. sc. Nenad Turk, recenzent prof. dr. sc. Marko Samardžija, urednici i prof. dr. sc. Krunoslav Matešić uime Naklade Slap.
Predstavljanje udžbenika otvorio je dekan prof. dr. sc. Nenad Turk koji je naglasio koliko je važno objavljivanje tiskane stručne literature u eri digitalnih tehnologija jer ljudski mozak još uvijek najbolje pamti informacije tradicionalnim čitanjem i učenjem.
Prof. dr. sc. Marko Samardžija naveo je da je odnos čovjeka i životinje, koji se mijenjao kroz povijest, iznimno utjecao na smjer razvoja ljudske civilizacije. No ideja da životinje mogu patiti, razvija se relativno odnedavno, iako je nikla još u 19. stoljeću. Sve bolje razumijevanje motivacije, kognicije i složenih društvenih odnosa među životinjama rezultirali su time da se u posljednjih nekoliko desetljeća došlo znanost o dobrobiti životinja znatno razvila.
Paralelno i u skladu s time objavljuje se sve veći broj različitih stručnih i znanstvenih publikacija koje obrađuju tu problematiku, a zainteresiranost znanstvene, stručne i šire javnosti sve je veća i intenzivnija, aktivnosti u promicanju spoznaja ponajprije s ciljem zaštite dobrobiti životinja dobivaju sve veće značenje, ne samo u zemljama zapadne civilizacije nego i globalno. U skladu sa suvremenim trendovima i ništa manje važnom stoljetnom misijom našega fakulteta u zaštiti zdravlja i dobrobiti životinja naši su se nastavnici, znanstvenici i stručnjaci priključili toj nezaustavljivoj struji i dali i svoj obol. U izdanju Naklade Slap tako je objavljen i sveučilišni udžbenik Dobrobit životinja, prvi takav udžbenik na hrvatskom jeziku. Urednici prof. dr. sc. Željko Pavičić i doc. dr. sc. Mario Ostović sa Zavoda za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su, zajedno s trideset drugih stručnjaka Fakulteta, sudjelovali i u pisanju ovog izvrsnog djela.
U predgovoru udžbenika urednici su naglasili da suvremeno društvo pridaje sve veću pozornost načinu na koji se čovjek odnosi prema životinji, neovisno o njezinoj vrsti, namjeni ili ulozi u prirodnom okolišu. Imperativ u odnosu prema životinjama danas je moralno i zakonski osigurati njihovu dobrobit pri čemu nezaobilaznu ulogu imaju upravo doktori veterinarske medicine. Udžbenik je namijenjen studentima integriranog studija veterinarske medicine, poslijediplomantima na specijalističkim studijima Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i stručnjacima koji se s opisanom problematikom susreću u svakodnevnoj praksi. Posvećen je stotoj obljetnici Fakulteta, svim njegovim naraštajima nastavnika i studenata koji su ostavili dubok trag u razvoju i značaju veterinarske medicine u našoj zemlji te pridonijeli i međunarodnoj prepoznatljivosti.
Prof. dr. sc. Željko Pavičić osvrnuo se na pojam dobrobiti, koji podrazumijeva etički pristup životinji, a uključuje sve čimbenike koji pridonose optimalnim uvjetima života te psihičkom i fizičkom zdravlju životinje. Čovjek se za životinje, u svrhu njihova iskorištavanja, počeo brinuti već tijekom pripitomljavanja, osiguravši im osnovne uvjete za život u zatočeništvu, hranu, vodu i zaklon u svrhu zaštite od vremenskih nepogoda i grabežljivaca. Razvojem društva sve se više pozornosti posvećuje dobrobiti životinja pa su tako hrvatski gradovi, poput Dubrovnika, Korčule, Trogira, Brača, Senja, Zagreba i Varaždina već od 13. do 17. stoljeća donijeli statute i uredbe kojima su regulirali držanje životinja i brigu o njima. Uz osiguranje osnovnih uvjeta držanja, jedna od temeljnih briga o životinjama jest njihovo liječenje pa je zanimljivo da se već od kraja srednjega vijeka na tim našim prostorima objavljuju prvi tekstovi o držanju i liječenju životinja, poput brošure Jacoba Vitturija iz Trogira 1526. godine.
Interes šire društvene zajednice za dobrobit životinja seže 200 godina unatrag. Pritom treba spomenuti irskog političara i parlamentarca Richarda Martina koji se u 19. st. pobunio protiv okrutnosti nad govedima, konjima i ovcama u Engleskoj te je, uz blagoslov kraljice Viktorije, 1824. osnovano Društvo za zaštitu životinja od zlostavljanja, preteča današnjeg Svjetskog društva za zaštitu životinja sa sjedištem u Londonu. Vrlo brzo nakon prvog društva za zaštitu životinja u Velikoj Britaniji osnivaju se takva društva u Europi, a prvo društvo za zaštitu životinja u Hrvatskoj osnovano je 1894. u Zagrebu te 1898. u Zadru. Prvi hrvatski zakoni kojima se regulirala zaštita životinja jest Zakon o lovstvu iz 1871. i Zakon o zaštiti ptica iz 1893. godine.
Početkom službene dobrobiti smatra se 1964. godina, kad je u Velikoj Britaniji objavljena knjiga Ruth Harrison Animal Machines, gdje na osnovi stručnih i znanstvenih veterinarskih časopisa kritizira intenzivnu stočarsku proizvodnju, masovnu uporabu antibiotika, hormona i aditiva u stočnoj hrani te kavezni sustav držanja kokoši nesilica i tov teladi. Ta je knjiga izazvala oštre kritike javnosti o uvjetima i načinu na koji se uzgajaju farmske životinje, pa je Vlada u Velikoj Britaniji osnovala povjerenstvo na čelu s irskim znanstvenikom prof. Francisom Brambellom, koje je imalo zadaću da ispita uvjete držanja farmskih životinja u sustavima intenzivnog stočarstva te u interesu dobrobiti životinja predloži određene standarde. Godine 1965. prof. Brambell podnosi Parlamentu izvješće o minimalnim uvjetima za osiguranje dobrobiti domaćih životinja, a to su da mogu ustati, leći, okrenuti se, protegnuti i njegovati. Na temelju tog izvješća razrađene su smjernice Pet sloboda te ugrađene u europsko zakonodavstvo kojim se regulira dobrobit životinja.
Prvi Zakon o dobrobiti životinja u neovisnoj Hrvatskoj donesen je 1999. godine. U skladu s njim najveću ulogu u provedbi dobrobiti životinja imaju doktori veterinarske medicine, pa je to područje bilo nužno opsežnije uključiti u nastavni plan i program studija veterinarske medicine.
Izvedbenim planom i programom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine koji se izvodi od ak. god. 2005./2006. područje dobrobiti sastavni je dio obveznog predmeta Okoliš, ponašanje i dobrobit životinja, koji se sluša na prvoj godini studija. Dakle, studenti već na početku studija dobivaju osnovne spoznaje o dobrobiti životinja, a to znanje nadograđuju kroz obvezne predmete Higijena i držanje životinja na drugoj godini studija i Zdravlje stada na šestoj godini te obvezno-izborne predmete u trima usmjerenjima: farmske životinje i konji, kućni ljubimci i veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane tijekom posljednje dvije godine programa integriranog studija.
Paralelno s uvođenjem dobrobiti životinja u studijski program, provode se prvi domaći i međunarodni znanstvenoistraživački projekti iz tog područja, poput istraživanja utjecaja stajskog okoliša na zdravstveno stanje i proizvodnju svinja, utjecaja biotehnoloških postupaka na zdravlje, reprodukciju i dobrobit životinja te istraživanja dobrobiti životinja u proširenoj Europi. Prijemljivost rezultata tih istraživanja, koji su objavljeni u međunarodnim časopisima i zbornicima sa znanstvenih skupova, bili su poticaj i temelj za izradu nastavnog plana i programa poslijediplomskog specijalističkog studija Dobrobit životinja, koji se na Fakultetu izvodi od ak. god. 2012./2013. Radi se o interdisciplinarnom studiju koji objedinjuje sva područja dobrobiti životinja vezana za veterinarsku medicinu kao najvažnijeg dionika u edukaciji i provedbi tog područja prema Zakonu o zaštiti životinja i drugim propisima. Objavljivanje sveučilišnog udžbenika Dobrobit životinja logičan je korak djelatnika Zavoda za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja da zajedno sa suradnicima s drugih ustrojbenih jedinica ustraju na razvoju dobrobiti životinja kao specijalističkog područja u okviru veterinarske medicine. Treba naglasiti da ovog specijalističkog studija nema u širem okruženju pa se na Veterinarskom fakultetu trenutačno priprema i studij na engleskom jeziku u okviru projekta Europskog socijalnog fonda pod nazivom Uspostava poslijediplomskih specijalističkih studija veterinarske medicine na engleskom jeziku.
Prof. dr. sc. Željko Pavičić u nastavku izlaganja naglasio je da je rad na ovom sveučilišnom udžbeniku započeo 2013., a završio 2018., dakle nakon punih pet godina, ponajprije zbog koncepcijske složenosti, odnosno interdisciplinarnog pristupa u njegovoj pripremi, što je jedino i bilo moguće u današnjem sagledavanju usko specijaliziranih područja veterinarske medicine koji čine dobrobit životinja kao znanstvenu disciplinu. Zahvalio je autorima na nesebičnom trudu povodom objavljivanja udžbenika. Njihov doprinos u pripremi rukopisa bio je tim veći što su od početka postavljeni visoki kriteriji sadržajne kvalitete i opremljenosti udžbenika. Posebno je zahvalio doc. dr. sc. Mariju Ostoviću jer je dao nemjerljiv doprinos u pripremi teksta za tisak u vrijeme kada je angažman profesora Pavičića bio usredotočen na uređivanje monografija na hrvatskom i engleskom jeziku povodom 100 godina postojanja Fakulteta. Istaknuo je da je docent Ostović svojim nesebičnim radom na pripremi ovog udžbenika pokazao izvrsnost u nastavnom i znanstvenom radu te je izrazio zadovoljstvo i sreću što mu je bio mentor. Prof. Pavičić zahvalio je i ostalim kolegama Zavoda za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja na uloženom vremenu i trudu tijekom pripreme ovog djela. Posebno je zahvalio Nakladi Slap, direktorici Biserki Matešić i glavnom uredniku prof. dr. sc. Krunoslavu Matešiću što su prepoznali značenje i vrijednost ovog djela za veterinarsku medicinu i svojom profesionalnošću pridonijeli njegovoj kvaliteti kao jednom u nizu dosad objavljenih udžbenika i priručnika u nakladi Slap iz pera djelatnika Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zatim je zahvalio Željani Klječanin Franić, prof. na prvoj lekturi rukopisa, što je pridonijelo terminološkoj ujednačenosti rukopisa prije negoli je čitav tekst predan nakladniku. Nadalje, zahvalio je recenzentima prof. dr. sc. Borisu Antunoviću s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, prof. dr. sc. Martinu Dobeicu s Veterinarskog fakulteta u Ljubljani te našem prof. dr. sc. Marku Samardžiji na dobronamjernim sugestijama u sadržajnom poboljšanju rukopisa. Zahvalnost je izrazio i pojedinim institucijama što su novčano poduprle tiskanje udžbenika, posebno Hrvatskoj veterinarskoj komori, Hrvatskom veterinarskom institutu, Agroproteinki, veterinarskim stanicama Bjelovar, Jastrebarsko, Križevci, Ozalj, Rijeka i Velika Gorica, veterinarskim ambulantama Anima-Vet d.o.o. i Karaula te Bioinstitutu d.o.o., Čakovec i Sanatio d.o.o., Zagreb. Na kraju je zahvalio dekanu prof. dr. sc. Nenadu Turku i upravi Fakulteta na podršci u pripremi udžbenika i organizaciji promocije.
Prof. dr. sc. Željko Pavičić zaključio je da možemo svi zajedno biti ponosni što imamo privilegiju biti sudionicima promocije prvoga sveučilišnog udžbenika o dobrobiti životinja na hrvatskom jeziku, čime su ponajprije naši studenti dobili kvalitetno štivo za stjecanje odgovarajućih znanja i vještina iz ovog područja. Istaknuo je činjenicu da smo još jednom potvrdili kolektivnu snagu i identitet visokoškolske institucije, koja s obzirom na postojeći poslijediplomski specijalistički studij i sveučilišni udžbenik iz dobrobiti životinja, nadilazi visoko postavljenu ljestvicu kriterija veterinarskog visokoškolskog obrazovanja u Europi i šire.
Doc. dr. sc. Mario Ostović u svom izlaganju istaknuo je da je osiguranje dobrobiti farmskih životinja preduvjet održivosti stočarske proizvodnje te kvalitete i sigurnosti hrane, što neminovno dovodi do potrebe za edukacijom različitih profila stručnjaka u lancu proizvodnje od farme do stola. Radi zaštite životinja koje se neizbježno koriste u pokusne ili u druge znanstvene svrhe, nužna je i edukacija znanstvenika i osoblja u istraživačkim institucijama. No osim domaćih životinja koje se drže u svrhu proizvodnje i pokusnih životinja, koncept dobrobiti treba sagledavati i pri zaštiti drugih kategorija životinja kao što su kućni ljubimci, divljač, ribe i životinje u zoološkim vrtovima.
Udžbenik je podijeljen na 17 poglavlja i sadržava sve relevantne činjenice o dobrobiti životinja. Započinje s poglavljem o općoj etologiji, a čine je informacije o spoznaji i motivaciji kod životinja, njihovoj komunikaciji, etogramu, različitim oblicima normalnog ponašanja životinja te poremećajima u ponašanju koji nastaju kao rezultat pogrešaka u uzgoju i držanju životinja. Sljedeće poglavlje čine odabrane tematske cjeline iz fiziologije ponašanja životinja, kao što je funkcija hipotalamusa, limbičkog i hormonskog sustava u ponašanju životinja, s naglaskom na hranjenje, spolno i roditeljsko ponašanje, zatim pamćenje i biološki ritam kod životinja. Daljnji dio teksta odnosi se na neuroendokrine aspekte stresa kod životinja, tj. adaptacijski sindrom, prilagodbu organizma na novonastale utjecaje iz okoliša, ali i na utjecaje unutar organizma. Obrađuju se stresni podražaji i osjetilni organi, sustav hipotalamus-hipofiza, uloga nadbubrežne i štitne žlijezde, metabolički uzroci stresa i metabolički odgovor na stres te temperaturni stres kod domaćih životinja. Nakon toga slijedi poglavlje o etici i dobrobiti životinja, gdje se obrađuje odnos čovjeka prema životinjama, obrisi kulturne zoologije, etički kodeksi u uzgoju životinja, kodeks veterinarske etike te njezina primjena u proizvodnji hrane životinjskog podrijetla i znanstvenim istraživanjima. U tom poglavlju također se govori o povijesti i definiciji dobrobiti životinja, njezinim čimbenicima, pokazateljima i nositeljima te stanjima suprotnima dobrobiti, kao što su bol, patnja, strah i stres. Spomenuto poglavlje uključuje informacije i o tehnopatijama te obogaćivanju okoliša životinja, kao jedne od nužnih mjera za poboljšanje njihove dobrobiti. Prikazani su zatim različiti sustavi proizvodnje kao izvor stresa kod životinja, potom uporaba genskih markera u poboljšanju dobrobiti, uzgojno-selekcijski rad u pojedinim granama stočarske proizvodnje i učinak uzgojno-selekcijskih postupaka na dobrobit konja i kućnih ljubimaca. Detaljno su obrađene najnovije spoznaje o ponašanju i dobrobiti pojedinih vrsta farmskih životinja i konja u uzgoju i prijevozu, uz prikaz procjene dobrobiti mliječnih krava i kokoši nesilica. Slijedi poglavlje koje obrađuje dobrobit kućnih ljubimaca u urbanoj sredini, smještaj, držanje i njegu pasa i mačaka, kontrolu populacije pasa lutalica, prijevoz kućnih ljubimaca te smještaj, držanje i njegu životinja u zoološkim vrtovima. Važno područje dobrobiti odnosi se na divljač pa su u posebnom poglavlju opisani ponašanje jelenske divljači i problemi dobrobiti s kojima se i ove vrste životinja u uzgoju, kao i pernata divljač, sve više susreću. Znanstvena istraživanja pokazala su da su svi kralježnjaci osjetljivi na bol. Tako je dio udžbenika posvećen dobrobiti riba, njihovoj neurobiologiji, patnji i percepciji bola, odgovoru riba na stres i procjeni dobrobiti, nenormalnim ponašanjima, prijevozu, omamljivanju i usmrćivanju, dobrobiti ukrasnih riba i smjernicama za praćenje dobrobiti riba u istraživanjima. U nastavku udžbenika raspravlja se o dobrobiti pokusnih životinja, o etičkim i znanstvenim pitanjima njihove uporabe, alternativama uporabi, odgovornosti za izvođenje pokusa, bolu i patnji kod pokusnih životinja, smještaju i skrbi, izboru životinjskih modela, planiranju i provođenju pokusa te uporabi farmskih životinja u istraživanjima i izobrazbi. Posebno je poglavlje udžbenika eksperimentalna kirurgij i anesteziologija, a obuhvaća asepsu i antisepsu, antimikrobnu profilaksu, pristup pojedinim organima i organskim sustavima, anesteziju i analgeziju te usmrćivanje životinja. Govori se i o dobrobiti životinja i kakvoći mesa, s naglaskom na postmortalne promjene u mesu te prednostima i nedostacima različitih metoda omamljivanja. Slijedi poglavlje o ulozi hranidbe u dobrobiti životinja, s posebnim osvrtom na obogaćivanje okoliša životinja hranom. Navode se problemi dobrobiti povezani sa suvremenim metodama u reprodukciji životinja, umjetnim osjemenjivanjem, embriotransferom, kloniranjem i kastracijom, kao i uzgojem u srodstvu. U posebnom poglavlju obrađuju se poremećaji u ponašanju životinja, posebno pasa i mačaka, te klinička etologija ptica, kunića i glodavaca. U pretposljednje poglavlje, o ekonomici dobrobiti životinja, uključene su tematske cjeline o ekonomskom značenju dobrobiti životinja, ekonomskim štetama zbog bolesti, metodama ekonomske analize i uporabi simulacijskih modela u ekonomskoj analizi dobrobiti te makroekonomskim motrištima dobrobiti životinja. Posljednje, sedamnaesto poglavlje donosi zakonske propise iz područja zaštite životinja, pri držanju i uzgoju, usmrćivanju, u prijevozu, pri obavljanju zdravstvene zaštite i zahvata, na zabranjene postupke u svrhu zaštite životinja, zatim propise o opasnim psima, zaštiti kućnih ljubimaca, napuštenih i izgubljenih životinja, divljih i životinja u zoološkim vrtovima te životinja koje se koriste u pokusne svrhe. To poglavlje, ujedno i udžbenik, završava odabranim člancima iz Kaznenog zakona.
Doc. dr. sc. Mario Ostović na kraju predstavljanja sadržaja udžbenika Dobrobit životinja izrazio je nadu da će on naći svoju primjenu i u praksi, za potrebe svakodnevnog rada doktora veterinarske medicine, ali i drugih stručnih profila koji se bave ovim područjem u različitim aspektima društvene zajednice. Zahvalio je svima koji su dali svoj doprinos ovom udžbeniku.
Urednicima je čestitao i prof. dr. sc. Krunoslav Matešić izrazivši iznimno zadovoljstvo što je ovakav, prvi udžbenik u Hravtskoj objavila upravo Naklada Slap.
