Korijeni Zavoda naziru se već pri osnivanju prvog visokog učilišta, Veterinarske visoke škole u Zagrebu 1919. godine. Već u prvi plan studija unesen je i obvezni predmet Biologija i patologija pčela i svilaca. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu, 14. prosinca 1936. godine osnovan je Institut za biologiju i patologiju pčela, svilaca, riba, rakova, školjki i drugih mekušaca. Time je stvorena prva znanstvena jedinica za bolesti navedenih životinja na području jugoistočne Europe. Uskoro je odlukama Fakulteta naziv Instituta promijenjen u Zavod, da bi se šezdesetih godina ustalio njegov današnji naziv. Osnivač Zavoda bio je tadašnji doc. dr. sc. Ivo Tomašec, kasnije redoviti profesor i akademik.
Djelatnici Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela održavaju nastavu iz četiri obvezna i sedam izbornih kolegija na Integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju Veterinarska medicina, na hrvatskom i engleskom jeziku, dok su kao suradnici uključeni u izvođenje nastave iz dva obvezna izborna kolegija. Nastavnici Zavoda sudjeluju i u izvođenju nastave na doktorskom studiju Veterinarske znanosti na Veterinarskom fakultetu te na specijalističkim studijima na Veterinarskom fakultetu i Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao gostujući profesori, održavaju nastavu na Sveučilištu u Messini, Italija i Sveučilištu u Ljubljani, Slovenija.
U okviru stručnog rada djelatnici Zavoda obavljaju laboratorijsku dijagnostiku bolesti korisnih kukaca i akvatičnih organizama, uspješno surađuju s uzgajivačima riba i pčela, održavaju specijalističke tečajeve za doktore veterinarske medicine te stručne tečajeve za ribare i pčelare. Zavod također pruža i usluge izrade znanstveno-stručnih studija, projekata i stručnih mišljenja za zainteresirane gospodarske subjekte, a daje i znanstveno-stručnu podršku upravnim tijelima u području zaštite zdravlja akvatičnih životinja i korisnih kukaca, ribarstva i pčelarstva. Potporu stručnom i znanstvenom radu pružaju tri znanstveno-nastavna laboratorija i jedan akreditirani laboratorij, ustrojeni u sastavu Zavoda. Laboratorij za bolesti riba obavlja dijagnostiku bolesti riba i znanstvena istraživanja u području ihtiopatologije. Laboratorij za držanje i istraživanje slatkovodnih riba (IHTIOlab) obavlja istraživanja u području biologije slatkovodnih riba te pruža usluge izrade planova upravljanja u slatkovodnom ribarstvu za ovlaštenike ribolovnog prava. U sastavu laboratorija nalazi se i registrirani Objekt za držanje i korištenje slatkovodnih riba i zebrica u pokusima (HR-POK-018). Laboratorij za bolesti pčela (APISlab) akreditiran je za provedbu dijagnostike američke gnjiloće, varooze, etinioze i tropileloze prema normi HRN EN ISO/IEC 17025, a od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ovlašten je kao službeni i referentni laboratorij u području provedbe dijagnostike bolesti pčela.
Znanstvena istraživanja i projekti omogućili su da je u laboratoriju Zavoda pod vodstvom prof. dr. sc. Nikole Fijana prvi put u svijetu izdvojen Rhabdovirus carpio, uzročnik proljetne viremije šarana i uspostavljena EPC linijska kultura stanica. U novije se vrijeme provode istraživanja tumora i deformacija koštanog sustava u različitih vrsta riba, nametničkih bolesti riba te međuodnosa između domaćina i nametnika. Znanstvena istraživanja u području pčelarstva danas su usmjerena ka proučavanju biologije, fiziologije i patologije pčela te primjene različitih tehnologija u pčelarstvu te njihovog utjecaja na vitalnost pčelinjih zajednica.
U Zavodu su zaposlena tri nastavnika, jedna stručna suradnica, jedna tehnička suradnica – laborantica i jedna administratorica – tehnička suradnica.
.
MICROPLASTICS IN AQUATIC ENVIRONMENT
Dana 30. travnja 2021. godine u 15:00 sati, dr. sc. Serena Savoca s University of Messina, Department of Chemical, Biological, Pharmaceutical and Environmental Sciences, održat će online predavanje pod naslovom “Microplastics in Aquatic Environment”.
In memoriam – Professor emeritus Nikola Fijan
In memoriam – NIKOLA FIJAN, Professor emeritus
izv. prof. dr. sc. Krešimir Matanović

- E: kresimir.matanovic@vef.hr
- T: 01/2390-152
prof. dr. sc. Emil Gjurčević

- E: emil.gjurcevic@vef.hr
- T: 01/2390-150
prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger

- E: ivana.tlak@vef.unizg.hr
- T: 01/2390-151
dr. sc. Valerija Benko

- E: vbenko@vef.hr
- T: 01/2390-153
vet. teh. Gordana Husinec

- E: ghusinec@vef.hr
- T: 01/2390-136
Draženka Kos

- E: drazenka.kos@vef.hr
- T: 01/2390-153
Integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine
Biologija i patologija korisnih kukaca | |
Biologija i patologija akvatičnih organizama | |
Odabrana poglavlja iz akvakulture | |
Ribarstvo | |
Pčelinje bolesti u suvremenoj proizvodnji |
Doktorski studij
Biologija pčela (Sistematika, anatomija i fiziologija, etologija i aktivnost pčela) | |
Uzgoj pčela, pčelinji proizvodi i apiterapija | |
Nametničke i nezarazne bolesti pčela, štetnici i otrovanja | |
Zarazne bolesti pčela | |
Nametničke i nezarazne bolesti riba, štetnici i otrovanja | |
Zarazne bolesti riba | |
Osnove epizootiologije, profilakse i terapije bolesti riba | |
Anatomija, histologija, fiziologija i embriologija riba | |
Hidrokemija i hidrobiologija u akvakulturi |
BeeKeeping products valorization and biomonitoring for the SAFEty of BEEs and HONEY (BeSafeBeeHoney)
Izvori financiranja: | EU COST projekt OC-2022-1-25712 |
Trajanje: | 2023. – 2027. |
Uloga ustanove: | partner |
Kratki sažetak: | Provedbom projekta BeeKeeping products valorization and biomonitoring for the SAFEty of BEEs and HONEY (BeSafeBeeHoney) okupit će se stručnjake iz različitih područja koji će zajednički muldidisciplinarnim pristupom raditi na ciljevima promicanja sektora pčelarstva, održive poljoprivrede, proizvodnje kvalitetnih i sigurnih pčelinjih proizvoda, te razumnog korištenja prirodnih ekosustava. |
Kontakt: | prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger; itlak@vef.unizg.hr |
Web stranica: | https://www.cost.eu/ |
Best Practices and Innovations for a sustainable Beekeeping (B-THENET)
Izvori financiranja: | European Union HORIZON-CL6-2021-GOVERNANCE-01-28 |
Trajanje: | 2022. – 2026. |
Uloga ustanove: | partner |
Kratki sažetak: | Sadržajno se provedbom projekta želi prepoznati najbolje prakse u pčelarstvu te promoviranjem inovativnosti pomoći modernizirati pčelarski sektor. Prikupljene prakse će se tijekom popunjavanja baza podataka podvrgavati transparentnom odabiru i validacijskim postupcima preko javno dostupnih on-line platformi za njihovu razmjenu kao i preko nacionalnih pčelarskih centara. |
Kontakt: | prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger; itlak@vef.unizg.hr |
Web stranica: | https://www.bthenet.eu/ |
Unapređenje suradnje između ribara i znanstvenika u svrhu uvođenja naprednih tehnologija označavanja ribolovnih alata, zaštite zdravlja riba i očuvanja okoliša
Izvori financiranja: | Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Republika Hrvatska (voditelj: Damir Valić, dr. sc., Institut Ruđer Bošković) |
Trajanje: | 2020. – 2022. |
Uloga ustanove: | partner |
Kratki sažetak: | Projekt Unapređenje suradnje između ribara i znanstvenika u svrhu uvođenja naprednih tehnologija označavanja ribolovnih alata, zaštite zdravlja riba i očuvanja okoliša prijavljen je u okviru natječaja Ministarstva poljoprivrede za dodjelu potpore u okviru mjere I.3. „Partnerstva između znanstvenika i ribara“ s ciljem poticanja prijenosa znanja između znanstvenika i ribara. |
Kontakt: | doc. dr. sc. Krešimir Matanović; kmatanov@vef.hr |
Web stranica: | https://seasky.com.hr/hr/home/ |
Biomolekule koje vežu metale i zdravstveni poremećaji kod slatkovodnih organizama izloženih industrijskom otpadu (METABIOM)
Izvori financiranja: | Hrvatska zaklada za znanost (voditelj: Zrinka Dragun, dr. sc., Institut Ruđer Bošković) |
Trajanje: | 2020. – 2023. |
Uloga ustanove: | partner |
Kratki sažetak: | Cilj je ovoga projekta proširiti znanje o posljedicama zagađenja metalima u slatkovodnim ekosustavima primjenom dvaju slatkovodnih bioindikatora, štuke (Esox lucius), kao predstavnika ribljih vrsta, te školjkaša iz porodice Unionidae, iz ekološki značajne hrvatske rijeke Mrežnice, koja je u donjem dijelu svoga toka izložena otpadu nekoliko industrijskih postrojenja. Informacije o onečišćenju riječne vode i sedimenta metalima povezat ćemo s informacijama o bioakumulaciji metala i promjenama koncentracija i aktivnosti nekoliko biomarkera (biomarkera općeg stresa, izloženosti metalima, antioksidativnog kapaciteta i oksidativnih oštećenja) u ribljim jetrima i probavnim žlijezdama školjkaša, kao njihovim glavnim metaboličkim i detoksikacijskim organima, te s informacijama o zdravstvenom stanju riba. Cilj je projekta i rasvjetljavanje sudbine metala u tkivima i stanicama riba i školjkaša, primjenom metalomičkog pristupa. Pomoću triju HPLC tehnika (razdvajanja po veličini, anionske i kationske izmjene) u kombinaciji s HR ICP-MS-om, odredit ćemo raspodjele metala među citosolskim biomolekulama različitih veličina i naboja u jetrima štuke i probavnim žlijezdama školjkaša. Odabrane biomolekule koje vežu metale, koje bi mogle biti korištene kao biomarkeri izloženosti metalima ili biomarkeri učinaka metala, nadalje ćemo okarakterizirati i identificirati pomoću dviju metoda spektrometrije masa (MALDI-TOF-MS i LC-MS/MS). Dobivene informacije vodit će prema boljem razumijevanju funkcija metala, njihove detoksikacije i mehanizama njihove toksičnosti. Značajan aspekt ovoga projekta bit će i procjena ekološkog statusa rijeke Mrežnice te prepoznavanje najugroženijih lokacija i najvažnijih zagađivala, što će pomoći nadležnim tijelima da osiguraju najučinkovitiju zaštitu kakvoće riječne vode, kao i očuvanje akvatičkog života ove rijeke. |
Kontakt: | izv. prof. dr. sc. Emil Gjurčević; emil.gjurcevic@vef.hr |
Web stranica: | https://www.irb.hr/Zavodi/Zavod-za-istrazivanje-mora-i-okolisa/Laboratorij-za-bioloske-ucinke-metala/Projekti2/Biomolekule-koje-vezu-metale-i-zdravstveni-poremecaji-kod-slatkovodnih-organizama-izlozenih-industrijskom-otpadu-METABIOM |
Istraživanje deformacija koštanog sustava u različitih vrsta riba
Izvori financiranja: | Potpora Sveučilišta u Zagrebu |
Trajanje: | završen |
Uloga ustanove: | prijavitelj |
Kratki sažetak: | |
Kontakt: | izv. prof. dr. sc. Emil Gjurčević; emil.gjurcevic@vef.hr |
Vets and Bees
Izvori financiranja: | FVE EVERI |
Trajanje: | 2018. - 2023. |
Uloga ustanove: | prijavitelj |
Kratki sažetak: | Goal: Health of honey bee colonies is crucial in successful beekeeping and pollination. Veterinarians have a vital role in the health of honey bee colonies and their notifiable disease control and eradication. Also, honey bee colonies are reared mainly because of apian products production intended mainly for human consumption. This veterinary position is reflected in all regulated areas worldwide. It is an area of veterinary medicine to which under graduate students get little exposure during their regular studies of veterinary medicine, except for veterinary students in countries with a certain degree of biology and pathology of bees. This area is often not immediately attractive to young graduates and the continuing entry of graduate students into the beekeeping and apiculture medicine should be fostered on a European and international level.
|
Kontakt: | prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, itlak@vef.hr |
European Paenibacillus larvae variability project – EuroPLarva
Izvori financiranja: | EU Ref Lab – National Ref Labs – European Commision |
Uloga ustanove: | partner |
Kratki sažetak: | |
Kontakt: | prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, itlak@vef.hr |
Web stranica: | https://sites.anses.fr/en/minisite/abeilles/eurl-bee-health-home |
Sustainable pollination in Europe – joint research on bees and other pollinators
Izvori financiranja: | COST EU |
Trajanje: | 2015. - 2019. |
Uloga ustanove: | partner |
Kratki sažetak: | Sustainable pollination in Europe – joint research on bees and other pollinators (SUPER-B) SUPER-B is a COST Action that will bring together scientific and societal communities involved in the conservation and sustainable management of ecosystem services mediated by pollinators. >70 of our crops need insects for optimal pollination; these include many fruits, nuts, oil crops, fibres and vegetables with some producing no yield without insect pollination. The direct economic value of crop pollination by insects in the EU is >14 billion euro annually. Moreover, >80 of wild plant species benefit from animal pollinators for fruit and seed production, making pollination a key service for ecosystem and biodiversity maintenance. SUPER-B will combine scientific evidence (existing and new knowledge) and social feedback for developing conservation strategies for pollinators. Specifically, the Action will (1) identify the role of insect pollination in agriculture and other ecosystems; (2) clarify best practices for mitigation of pollination loss, and (3) compare and contrast important drivers of pollinator loss (wild and managed species). SUPER-B will contribute towards maintaining natural ecosystems and achieving sustainable use of pollinators in agricultural production. Its results are relevant to all European countries and will be disseminated to a wide community of beneficiaries (scientists, farmers, beekeepers, industry, policy-makers, NGOs and the public).
|
Kontakt: | prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, itlak@vef.hr |
Web stranica: | http://superb-project.eu/ |